Mi.M. [ Mina ]

Sudski savjet: Uzdržati se od uvredljivih i populističkih izjava usmjerenih na diskreditaciju sudija

Kritikovanje sudskih presuda legitimno je i prihvatljivo jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, poručili su iz Sudslog savjeta i pozvali na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije.

Iz Sudskog savjeta su kazali da se poštovanje institucija i pravnog poretka ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje.

“A ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem”, dodali su iz Sudskog savjeta.

Oni su podsjetili na raniju izjavu direktora Javnog servisa Borisa Raonića da poštovanje institucija i pravnog poretka za njega nije fraza, već princip.

“Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove "sramotnom" i "skandaloznom", a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima”, naglasili su iz Sudskog savjeta.

To, prema njihovim riječima, nije poštovanje institucija i pravnog poretka, niti dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika čiji je cilj unaprjeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava.

“Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave”, kaže se u saopštenju.

Iz Sudskog savjeta su podsjetili da su i ranije više puta osuđivali brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se, kako su naveli, ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.

 “Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa”, naveli su iz Sudskog savjeta.

Oni su poručili da će, bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga, nastaviti svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu.

Iz Sudskog savjeta su istakli da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno.

“Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu "naručene" odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku”, istakli su iz Savjeta.

Prema njihovim riječima, dozvoljeno je da se istaknuti pravnici, analitičari i mediji iznose kritike profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud.

Iz Sudskog savjeta su naglasili da su javnoj kritici podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci.

“Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski "žigosani" kao nedostojni sprovođenja pravde”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa.

Iz Sudskog savejta su rekli da ni jučerašnja "zapanjujuća izjava Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu".

“Izdvaja se po tome što krajnje "kreativno" veting poistovjećuje sa "metlom" za ljude nedostojne sprovođenja pravde”, rekli su iz Sudskog savjeta i naglasili da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da ga većinski podržavaju.

Iz Sudskog savjeta su kazali da takve izjave ne doprinose usaglašavanju donosilaca odluka o obliku, načinu i suštini sprovođenja procesa vetinga, već podgrijavaju skepticizam o tome šta se može očekivati nakon tog procesa.

"Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti, kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja ih se lično tiče, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ", dodali su iz Savjeta.

Oni su nagalsili i da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora.