Julijana Žugić [ RCG ]

Urađeno šest transplantacija matičnih ćelija koštane srži

U Crnoj Gori, od februara ove godine, kada je počeo program transplantacije matičnih ćelija koštane srži, urađeno je šest tih medicinskih procedura i svi pacijenti su dobro, saopštila je u Radio-ordinaciji hematološkinja u Kliničkom centru dr Ivana Miketić.

"Postoje dvije vrste transplantacija matičnih ćelija hematopoeze, a to su autologe i alogene. Mi za sada radimo samo autologe, što znači da pacijent sam sebi donira matične ćelije koje su obrađene i zdrave i kao takve mu se vraćaju. Kod alogenih transplantacija potreban je donor kao davalac matičnih ćelija. Autologe se rade pacijenatima sa limfomom i multiplim mijelomom, dok se analognim podvrgavaju oboljeli sa dijagnozom - akutna leukemija. Uradili smo, kao što sam pomenula, šest autologih transplantacija. Imamo minimum toliko pacijenata koji su u pripremi. Dva imaju limfom, a ostali su sa multiplim mijelomom. To je druga hematološka maligna bolest koja zahtijeva u svojoj terapiji autologu transplantaciju", navela je dr Miketić.

Objašnjava da se taj vid liječenja primjenjuje kod mlađih od 65 godina. Međutim, te granice i u svijetu, i kod nas, već su se pomjerile.

"Transplantiraju se i bolesnici od 70 godina, a u nekim zemljama i nekoliko godina stariji. Inače, presađivanje koštane srži obavlja se kada ljekovi nijesu dali rezultat. To je obično prva, druga, nekada i treća linija hemioterapije ili kombinacija sa imunoterapijom. Kada ne dovedu do remisije , odnosno nestanka bolesti, tada je neophodno pacijenta pripremiti za autologu transplantaciju", ukazala je dr Miketić.

Što se tiče alogenih transplantacija, u toku su pripreme. Planirana je i izgradnja novog Centra za hematologiju.

"Sada pacijente šaljemo na liječenje u druge ustanove van Crne Gore, najčešće u Tursku, u Istanbul, kao i u Beograd, uglavnom na VMA. Do sada smo godišnje upućivali oko 20 pacijenata. Međutim, kako smo kod nas uveli taj vid liječenja, broj je značajno smanjen. Naravno, radimo na tome da se u budućnosti, u našem Centru, zbrinjavaju svi pacijenti," izjavila je Radiju Crne Gore dr Miketić.

Istakla je da je transplantacija jedan izuzetno komplikovan proces koji zahtijeva veliki timski rad.

"Centar za hematologiju ne bi mogao da funkcioniše bez Zavoda za transfuziju krvi, gdje se obrađuju, testiraju i čuvaju matične ćelije. U tom dijelu, svakako je najveću odgovornost ima Zavod. Briga o pacijentu je, naravno, posao hematologa. Ali, bez timskog rada, proces transplantacije ne bi mogao da funkcionise," ukazala je dr Ivana Miketić.