Mi.M.

Čestitke povodom Dana državnosti

Crna Gora Dan državnosti obilježava u nedjelju 13. jula povodom dva značajna datuma – međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu 1878. i početka ustanka protiv fašizma 1941. godine.

Čestitke povodom praznika pristižu sa više adresa.

Jakić: Dan državnosti simbol naše borbe za slobodu i čast

Predsjednik Opštine Šavnik, Jugoslav Jakić, čestitao je praznik u svoje ime i u ime opštine.

On je rekao da je ovaj datum simbol naše borbe za slobodu i čast onih koji su se kroz vjekove usudili da stanu na prvu liniju odbrane slobodarskih ideala i podsjeća nas da se dostojanstvo i pravo na odlučivanje o sopstvenoj sudbini nikada ne dobijaju olako, već se zaslužuju.

“Naša obaveza je da duh 13. jula nosimo ne samo u sjećanju, već i u djelima. Da gradimo Crnu Goru po mjeri svih njenih ljudi, pravednu, stabilnu, modernu i slobodnu. Da njegujemo ono što nas povezuje, a s poštovanjem čuvamo razlike koje nas obogaćuju”, istakao je Jakić.

U ovom duhu, zaključuje, neka Dan državnosti bude prilika da još snažnije radimo za dobrobit našeg Šavnika, naše zajednice i naše domovine.

“Da budemo dostojni onih koji su sanjali slobodu i u njeno ime davali najviše što su imali. Srećan Dan državnosti”, zaključuje Jakić u čestitki.

Čestitka Hrvatskog nacionalnog vijeća

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore svim građankama i građanima Crne Gore uputio je srdačne čestitke povodom Dana državnosti naše zajedničke domovine - Crne Gore, saopštio je predsjednik tog suda, Zvonimir Deković.

“Hrvatski narod u Crnoj Gori će i ubuduće djelovati na napretku Crne Gore kao multietničke i multikulturalne sredine te na boljitku svih njezinih stanovnika”, kazao je on.

Čestitka SUBNOR-a

Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim gradjanima Crne Gore, čestitamo 13. jul. dan ustanka crnogorskog naroda i Dan Dždržavnosti. Naše opštinske organizacije će u čast 13. jula organizovati posjete spomenicima iz naše revolucije u svojim sredinama, najavio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević.

“Za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj. Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma. Plamen borbe protiv fašizma i okupatora u Crnoj Gori buknuo je 13. jula 1941. god, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma”, naveo je Radojević.

Kaže da je 13. jul dan kada se sjećamo heroja i heroina koji su ustali protiv nacifašističkog okupatora i njihovih sluga, izvojevali slobodu, odbranili zemlju i naciju svrstavajući nas među zemlje pobjednice u Drugom svetskom ratu.

“Oslobodivši zemlju potvrdili su svoju posvećenost idealima nezavisnosti, pravde i ravnopravnosti. Dijeli nas 84. godine od kada su u rano jutro 13. jula 1941. godine pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak. Za nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom. Već tokom prvog dana ustanka oslobodjena su mjesta Virpazar, Čevo, Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak. Danas se duboko klanjamo svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih. Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanji njihov značaj. Onako kako se danas poslije toliko vjekova sjećamo naših junaka i slobodara, isto tako mi i naši potomci moramo obezbijediti da se u narednih 100, 200 i više godina održi istorijsko pamćenje na naše heroje antifašističke borbe i veliku cijenu koju su platili za slobodu svojih potomaka”, navodi Radojević.

Cijena života je, dodaje, najveća vrijednost od svih vrijednosti, ali trinajestojulski borci nijesu žalili svoje živote kada je u pitanju domovina i njena sloboda.

“Tako govoreći o trinajstojulskom ustanku poznati istoričar general Milija Stanišić kaže da je trinajstojulski ustanak znameniti dogadjaj slobodarske crnogorske epopeje, medjaš i prekretnica u istoriji Crne Gore, jedan od njenih najznačajnijih podviga. To je dogadjaj koji je uvrstio vrhunske vrijednosti Crnogoraca u svjetsku kulturnu baštinu. Ogromne su tekovine Trinajestog jula – tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore, koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne dogadjaje iz prošlosti našeg naroda. Privilegiju da se uvijek i na svakom mjestu možemo pohvaliti da je naša država i naš narod pripadao antifašističkoj koaliciji i dao nemerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije drugog svetskog rata. Hrabrost i junaštvo našeg naroda ostaće zapisano zlatnim slovima na stranicama istorije jugoslovenskih naroda. Možda je danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falcifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu”, navodi Radojević.

Ovo nas, ističe, treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi da daljoj
edukaciji i promovisanju našeg antifašističkog pokreta i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja.

“Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog gradjanina, za bolju prosvetu, kulturu, zdravstvo, privredu. Da se nadamo da ni mi ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem, znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo, snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji nas danas okupljaju oko slobodarskih spomenika i spomen obelježja. Naši časni preci su, kao i uvek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako. Otuda su žrtve koje smo podnijeli takođe ogromne. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. U ovoj godini kada obelježavamo ovaj veliki jubilej – 84. godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. Jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokollebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore”, ističe.

Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika.

“Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti. I na kraju u ime SOBNOR-a Crne Gore čestitam naš najveći i najsvetliji praznik ustanički trinajesti jul 1941. godine i Dan državnosti Crne Gore”, zaključio je.