- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
11. 07. 2025.
06:56 >> 06:57
Čitaj mi:
Još se ne zna šta je sa hemijskim otpadom u Fabrici papira
Javnost u Beranama i Crnoj Gori još nije obaviještena da li je uklonjen opasni hemijski otpad iz nekadašnje fabrike celuloze i papira na koji su ukazali iz Agencije za zaštitu životne sredine kao i iz ekološke inspekcije.
"Agencija raspolaže informacijom da se određena količina hemikalija nalazi u bivšoj fabrici celuloze i papira u Beranama“, saopšteno je prošle godine iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Ekološka inspekcija, kako su nedavno prenijeli mediji, upozorila je da su opasne i zapaljive hemikalije rasute po nekadašnjoj laboratoriji ove fabrike i da predstavljaju opasnost po ljude i životnu sredinu.
Portal RTCG je mnogo ranije pisao o tome da su u napuštenim fabričkim objektima na sjeveru Crne Gore ostale značajne količine zaboravljenih hemijskih supstanci koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje, a danas se ne zna kako se čuvaju, odnosno da li se uopšte obezbijeđene.
Taj problem je aktuelizovan nakon što je se dogodio požar u magacinima bivše fabrike celuloze i papira, a crni i gusti dim uplašio stanovnike Berana, posebno naselja koja se nalaze u neposrednoj blizini ove nekadašnje fabrike.
Trenutni vlasnici su Službi zaštite i spašavanja tada saopštili saopštili da je zapaljen bitumen, ali to nije do kraja otklonilo sumnju da možda nije gorjelo nešto drugo, odnosno da crni dim i smrad koji su se čitave noći širili gradom nijesu poticali i od opasnih hemikalija kojih je u ovoj fabrici nekada bilo.
Više bivših radnika i poznavalaca problematike kazalo je našem portalu da je krajnje vrijeme da se izađe na teren i da se provjere magacini svih fabrika u kojima se nekada koristila hemija u procesu proizvodnje.
„Čega je sve bilo, mi to dobro znamo. Ali želimo da se poslije izlaska na teren saopšte precizni podaci o tome gdje šta ima i u kojim količinama. Interes javnosti je da se to zna precizno“ – kazao je jedan od tehnologa iz bivše fabrike celuloze.
Agencija za zaštitu životne sredine tek nakon upornih medijskih napisa, utvrdila da je opasnih hemijskih materijala u bivšoj fabrici kože „Polimka“ u Beranama bilo 85 tona, odnosno više nego duplo, i podnijela krivičnu prijavu protiv NN lica.
NN lica koja su kriva za dupliranje količina opasnog hemijskog otpada nisu nikada otkrivena i sve se završilo tako što je krivična prijava ostala negdje da kupi prašinu.
Naš portal je prije nego što su to potvrdili Agencija za zaštitu životne sredine i ekološka inspekcija, pisao o tome da „Polimka“ nije jedino mjesto gdje ima opasnih hemijskih materija i ukazao na neke druge moguće lokacije u Beranama i na sjeveru države.
U tom kontekstu je pomenuta i bivša fabrika celuloze i papira, ali je nakon toga vlasnik preostale imovine ove kompanije kazao da u magacinima i krugu te fabrike takvih materija nema.
Nakon toga je potvrđeno da su vlasnici fabrike celuloze i papira bili braća Bojovići, Dobrosav i Dragoslav, crngorski ili andrijevički biznismeni u Beogradu, i da su, navodno, za pola jedne akcije „Energoprojekta“, da bi postali većinski vlasnici tog građevinskog brenda, prodali trećem biznismeni iz Berana svih 26 hektara zemljišta i sve napuštene hale i objekte nekadašnje beranske fabrike, iz kojih ovaj izvlači sirovinu za reciklažu.
Sagovornici našeg portala smatraju i da je odmah po incidentu u bivšoj fabrici celuloze i papira i uznemirujućih napisa na društvenim mrežama moralo se da ispita slučaj i provjeri šta je stvarno gorjelo i čega to ima u magacinima ove nekadašnje fabrike.
Osim fabrike papira i fabrike kože u Beranama, trebalo bi, smatraju ekolozi, provjeriti da li zaostale hemije i u kojim količinama ima u magacinima biše fabrike impregnacije u Kolašinu, zatim u fabrici Dekor u Rožajama, u Vunarskom kombinatu u Bijelom Polju, bivšoj šperani u Beranama, zatim u nekadašnjem Termoventu u Andrijevici i na svim drugim mjestima.
Коментари0
Остави коментар