B.B. [ Mina ]

Rodna ravnopravnost nije evropski zahtjev, već civilizacijska norma

Rodna ravnopravnost u procesima odlučivanja i na rukovodećim pozicijama ne smije biti imperativ koji dolazi spolja, već odraz unutrašnje zrelosti države i mjerilo istinske emancipacije društva, zaključeno je na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa (GA).

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kako je saopšteno iz GA, istakao je spremnost da bude partner svim inicijativama koje će Crnu Goru učiniti ravnopravnijom.

On je poručio da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već političke odgovornosti.

„Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ako ne uključuju sve slojeve društva, prekidaju vezu sa realnošću i vrijeme je da jasno poručimo da nema repreprezentativnosti bez rodne ravnopravnosti“, kazao je Milatović.

Programski direktor GA Milan Radović naglasio je da raznolikost u upravljačkim strukturama donosi bolje rezultate, veću transparentnost i odgovornije vođenje institucija.

„Kada žene imaju svoje mjesto u procesu odlučivanja, odluke bolje odražavaju potrebe čitavog društva. Ignorisanje ovog potencijala nije samo društveni propust, već i značajan ekonomski gubitak“, rekao je Radović.

Navodi se da je koordinatorka komunikacija u GA Danijela Darmanović predstavila analizu „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže: Gdje su žene u upravnim odborima državnih preduzeća?“.

Analiza, kojom je obuhvaćeno deset najvećih državnih preduzeća u Crnoj Gori, ukazala je na ozbiljan deficit rodne zastupljenosti u njihovim upravljačkim strukturama.

Analiza je pokazala da čak pet od deset analiziranih preduzeća nema nijednu ženu u odboru direktora, a da samo dva preduyeća ispunjavaju kvotu od 40 odsto propisanu Direktivom Evropske unije (EU). Takođe, samo jedno preduzeće ima ženu na poziciji predsjedavajuće.

Analiza je dodatno pokazala da Crna Gora, ukoliko ne unaprijedi trenutnu praksu, neće ispuniti evropske standarde predviđene Direktivom EU 2022/2381 do roka u junu iduće godine.

Dodaje se da je uočeno i da nedostaje funkcionalan mehanizam nadzora nad sprovođenjem zakona o rodnoj ravnopravnosti, dok odsustvo posebnog zakona o izboru i odgovornosti članova odbora direktora ostavlja prostor za političke uticaje i nepostojanje jasnih profesionalnih kriterijuma.

"U tom kontekstu, najavljene izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima, koje bi uvele obavezujuće ciljeve rodne zastupljenosti, predstavljaju važan korak ka usklađivanju sa evropskim pravnim okvirom i jačanju principa dobrog upravljanja", kazali su iz GA.

Oni su naveli da je u analizi posebno naglašena i zabrinjavajuća netransparentnost državnih preduzeća u pristupu podacima, uključujući nedostupnost statuta i biografija članova odbora, što onemogućava adekvatnu javnu i institucionalnu kontrolu.

Odgovarajući na pitanje da li gotovo potpuna isključenost žena iz struktura odlučivanja usporava evropski put Crne Gore, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je da se najveći resursi u državi nalaze se u rukama muškaraca.

"Rodni balans u političkom životu je izostao, i vidljiv disparitet predstavlja prepreku na putu ka EU. Veća inkluzija žena bila bi snažan i pozitivan signal“, dodao je Zenović.

On je rekap da rodna ravnopravnost nije samo ispravljanje diskriminacije i rodne nepravde ka ženama, već put ka boljem i inkluzivnijem društvu.

Zenović je, kako se dodaje, istakao zabrinutost činjenicom da se o pitanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori najčešće govori sa pozicije muškaraca.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, govoreći iz perspektive zakonodavne vlasti i nadležnog skupštinskog odbora, istakao je pitanje rodne ravnopravnosti civilizacijsko pitanje i da bi svako trebalo da ima apsolutno jednake šanse i mogućnosti.

„Svaki zakon ima različit uticaj na muškarce i na žene i to mora biti prepoznato na način što će se ući u suštinu zakona kada se o tome govori. Ne trebaju nam evropski zakoni da bi nas neko natjerao da primjenjujemo osnovne civilizacijske principe“, kazao je Mugoša.

U pogledu zakonodavnog okvira kojim je pitanje rodne ravnopravnosti regulisano u Crnoj Gori, Mugoša je naveo da postoje dobri zakoni, ali da je problematično njihovo tumačenje i primjena.

Sitne, namjereno postavljene neravnine koje širom sveta upozoravaju vozače da treba da uspore ili da napuštaju saobraćajnu traku, "emitiju" muziku Betovena na planinskom autoputu u udaljenim delovima Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Skoro kilometar duž autoputa E84, nazvanog i "Put Šeika Kalife bin Zajeda", vozači u desnoj traci koji ulaze u grad Fudžairu mogu da čuju vibracije u tonovima Devete simfoniju Ludviga van Betovena, ako točkovi gaze te neravnine.

" 'Put muzike' je umetnički projekat koji postoji u nekim zemljama... a i mi smo ga želeli", rekao je Ali Obaid Al Hefaiti, direktor Akademije likovnih umetnosti Fudžaira, koja je nedavno postavila neravnine u saradnji sa lokalnim vlastima.

"Projekat je usmeren na širenje umetničke kulture kao kombinacija muzike u našim životima", dodao je on.

Za vozače koji ulaze u Fudžejru, traka neravnina u početku izgleda kao veća, pravougaona verzija linija koje razdvajaju tri trake auto-puta. To traje dok se ne dođe do prvog bloka neravnina gde žlebovi puta zavisno od brzine vozila stvaraju muziku.

Vožnjom preko svakog bloka čuju se najpoznatiji delovi Betovenove Devete simfonije - završni stavovi poznati kao melodija "Oda radosti" što je zvanična himna Evropske unije.

Al Hefaiti je preporučio vozačima da prolaze preko blokova brzinom od oko 100 km/h da bi melodija zvučala savršeno.

Taj put je postao senzacija na društvenim mrežama, dovodeći posetioce u jedan od manje poznatih emirata u UAE duž njegove istočne obale sa Omanskim zalivom.

Viđeni su vozači kako usporavaju da bi dobili pravi utisak "muzičkog puta" dok ulaze u grad. Pešaci mogu čuti isto stojeći pored puta dok vozila prolaze.

Koncept nije nov, ima ga i u Iranu na dugoj obali Persijskog zaliva.

Ali Al Hefaiti smatra da je ovo prvo u arapskom svetu.

Pored toga što je popularno, Al Hefaiti misli da će klasična muzika ući u svakodnevni život i "podići svest o važnosti umetničke kulture".

Na pitanje zašto je škola likovnih umetnosti iz Emirata izabrala evropskog kompozitora rođenog u 18. veku da predstavlja Fudžejru, Al Hefaiti je rekao da uvek podstiče svoje učenike da istražuju različite kulture.