A.J. [ M.V. ]

Kad ima volje ima i načina: "Crne trojke" ipak mogu kod tužioca?

Oprečna su mišljenja pravnika o zastari krivičnog gonjenja u slučaju „crnih trojki“ - dok advokati Nikola Angelovski i Dražen Cerović smatraju da u pomenutom slučaju nije nastupila zastara, advokat Veselin Radulović za Portal RTCG kaže da je gonjenje zakasnilo i da politika ne smije da diktira rad tužilaštva. Radulović poručuje i da nije korektno da žrtve porodica sada budu predmet političkih igara.

Zbog protoka vremena Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ne može saslušati bivšeg policijskog funkcionera Milana Paunovića povodom njegovih izjava na nedavnom Anketnom odboru za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki”. To je, ranije kazao portparol SDT-a i specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Paunović je pred Anketnim odborom kazao da su “crne trojke” bile batinaški odred.

Za advokata Radulovića, navodi koje je Paunović izrekao u vezi "crnih trojki" nameće pitanje i njegove odgovornosti. 

"Paunović nije saopštio bilo koji konkretan podatak i činjenicu, niti je ukazao na neki dokaz koji bi potvrdio sumnju u vezi bilo kog izvršioca nekog težeg krivičnog djela za koje nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja i za koje bi tužilaštvo moglo sada da preduzme neke radnje iz svoje nadležnosti. Zato, smatram da je izjava Paunovića potvrdila da je Anketni odbor formiran i da mu je rad produžen isključivo iz političkih razloga i motiva. Takođe, da je Paunović ranije saopštio ono što je sada rekao pred Anketnim odborom, to bi bio razlog da tužilaštvo provjeri i njegovu odgovornost za nečinjenje i prikrivanje jer se radi o osobi koja je bila na veoma odgovornoj funkciji u MUP-u", rekao je Radulović Portalu RTCG.

Naglaša da je iznijeti stav SDT-a zasnovan na zakonu, jer za sva potencijalno izvršena krivična djela o kojima je Paunović govorio pred Anketnim odborom nastupila je, smatra Radulović, zastarjelost krivičnog gonjenja. Neprihvatljivi su, kaže on, politički pritisci na tužilaštvo da "preduzme nešto samo zato što to nekome politički odgovara."

"Mislim da nije korektno, prvenstveno prema žrtvama i njihovim porodicama, da njihove patnje i stradanja sada budu predmet političkih igara i predstava koje neće imati epilog u smislu rasvjetljavanja bilo kog zločina i utvrđivanja odgovornosti bilo kog lica", navodi Radulović. 

Sa druge strane, oprečnog stava je advokat Angelovski, koji je ukazao na član 129 Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je, navodi, propisano da krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela predviđena u članu 167, članu 264 do 276b, 401, 401a, 422 do 424 i 426 do 431 ovog zakonika, kao ni za krivična djela za koja po potvrđenim međunarodnim ugovorima zastarjelost ne može da nastupi. 

"Svakako, u narednom periodu crnogorske vlasti, po nezvaničnim javnim informacijama koje postoje u javnosti, trebaju da odluče o uključivanju stranih tužilaca i sudija u sudske postupke koji su od značaja za dalju demokratizaciju crnogorskog društva, a za koje postoji i ponuda od strane naših stranih partnera", kratko nam je kazao Angelovski. 

Istog mišljenja je i advokat Cerović, koji, kao i Angelovski, svoje mišljenje potkrepljuje članom 129. Krivičnog zakonika. 

"Dakle tu nije bilo navedeno krivično djelo mućenje iz čl. 167 KZCG, odnosno ono je bilo podložno zastari. Međutim, izmjenama i dopunama KZCG, Zakon o izmjenama i dopunama KZCG Sl.List 145/21, članom 20 citiranog zakona predviđeno je: U čl. 129 stav 1, poslije riječi : „Predviđena u“ dodaju se riječi : Član 167“. Na citirani način, izvršena je izmjena i dopuna predmetnog člana 129 KZCG, koji sada glasi: Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela predviđena u članu 167, čl. 264 do 276c, 401, 401a, 422 do 424 i 426 do 431 ovog zakonika, kao ni za krivična djela za koja po potvrđenim međunarodnim ugovorima zastarjelost ne može da nastupi", ističe Cerović. 

Ono što je, dodaje naš sagovornik, za ovaj slučaj od esencijalnog značaja je činjenica da ne zastarijeva čl. 167 mučenje.

Analizirajući detaljno taj član, Cerović naglašava da je jasno da su radnje tzv. "crnih trojki" bile upravo supstrat ovog krivičnog djela odnosno mučenja iz čl. 167 KZCG.

"Obzirom da je važećim KZCG imperativnom normom riječima nezastarijevaju kao jedno od krivičnih djela navedena radnja ovog djela mučenje, jasno je da u odnosu na isto nije i ne može nastupiti zastara. U prilogu ove činjenice stoji: Ustav CG kroz čl. 8 Zabrana diskriminacije, zatim i Evropska konvencija o ljudskim pravima kroz čl. 3 Zabrana mučenja, nadalje Univerzalna konvencija o ljudskim pravima kroz čl. 5 Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili svirepom i nečovječnom kažnjavanju. Konačno, krivično djelo mučenje nije novo, a uvedeno je u Krivični zakonik zbog obaveza koje je Crna Gora prihvatila i ratifikovala okroz određene međunarodne ugovore. Prije svega Konvencija protiv torture Generalne skupštine UN koja je stupila na snagu 1987 godine, a naša zemlja je ratifikovala 1991 godine. Konvencija o sprečavanju mučenja Savjeta evrope iz 1987 god., ratifikovana 2003 godine", navodi Cerović. 

Navodi da je radnja izvršenja posebno teže kvalifikovana stavom 2 čl. 167, kada izvršenje krivičnog djela čini službeno lice, što je, smatra on, ovdje po izjavama svjedoka bio slučaj.

"Na kraju a ne manje bitno radnju izvršenja ovog krivičnog djela treba dovesti u vezu sa članovima 401 i 401a KZCG odnosno Kriminalno udruživanje i Stvaranje kriminalne organizacije, koja takođe ne zastarijevaju", zaključuje Cerović.