Tufik Softić

U Beranama poklanjaju sijeno kako ne bi propadalo

Sijeno na području Berana i Limske doline dostiglo je ove sezone najnižu moguću cijenu do sada, pa se bala teška do osamnaest kilograma nudi i prodaje za svega jedan euro.

Mještanin sela Šekular Vesko Davidović kazao je Portalu RTCG da je njegov komšija poklonio velike količine sijena, samo da mu ne propada.

„Kada je platio košenje i baliranje, i pokušao da proda, odlučio je da je bolje da pokloni nego da uzima sitan novac, i da zna da je makar učinio dobro djelo“ – rekao je Davidović. On je objasnio da se u oglasima bala sijena prodaje po cijeni od jedan euro, dok se za euro i po može naći najkvalitetnije izbalirano sijeno.

„Prema tome, kome se isplati da kosi kada prvo treba platiti košenje, pa onda plasititi, i na kraju platiti osamdeset centi po bali? Sve je to ualudan posao kada se bala prodaje po svega jedan euro i ima je koliko hoćete“ – kaže Davidović.

Na području takozvanih Gornjih sela, na beranskoj strani planine Bjelasice, ove godine mogle bi propasti neviđene količine sijena koje je rodilo u izobilju, ali niko ne želi da ga kupuje ili čak uzima besplatno. „Stoke je sve manje u naših pet sela na području ove mjesne zajednice.

Po neko za sebe završi i obezbijedi, ali ogromne količine će sasvim sigurno propasti jer niko nema računicu čak ni da ga besplatno uzima“ – kazao je Raković.

Prema njegovim riječima cijena sijena ove godine je, zbog dobrog roda, najniža do sada, pa je teško izvesti računicu po kojoj bi neko imao koristi da ga kupuje i da kosi i balira, kada mu se na kaju bala sijena uhvati koliko skuplje nego da je kupi gotovu“ – kaže predsjednik MZ Lubnice Miloš Raković. 

I on izvodi računicu po kojoj je košenje po aru do 1.50 eura. Baliranje, u balama deset ili dvadeset kilograma, 80 centi. Plašćenje i priprema za baliranje 40 centi, a tu su i troškovi transporta.

On ističe da je sve manje mladih u selu, odnosno da je najveći broj njih ranije obezbijedio, kako je rekao, tjelesna oštećenja i socijale, i sada nemaju motiva da rade. Mjesna zajednica Lubnice nekada je predstavljala najveći mjesni centar na teritoriji opštine Berane.

„Ovdje danas imamo svega 52 domaćinstva koja su tu i ljeti i zimi. Ostali kuće zatvorili, dođu ljeti da ih proluftiraju, i sve kraće ostaju. Ranije bi ostajali po čitav mjesec, sada ni deset dana“ – objašnjava Raković. On dodaje da ovo selo kroz koje prolazi novi put od Berana do Kolašina, do sada nije vidjelo nikave koristi od toga, kao ni od malih hidroelktrana koje su napravljene na njihovim rijekama. „Tako je u selu.

O planini i da ne pričam, ostaće nepokošene“ – kaže Raković. Predsjednik mjesne zajednice Lubnice, kao i drugih mjesnih zajednica u Limskoj dolini, smatraju da treba država da interveniše kako bi se ovaj problem sanirao u mjeri u kojoj je to moguće. „Bolje i da je država organizovala berbu sijena i baliranje, i da ga je stavila na prodaju ili izvezla. Sve je bolje nego da propada, kao što sada izgleda da će da se dogodi.

Na kraju će to vlasnici velikih imanja na planinama popaliti, pa će još biti i štete od požara“ – upozorava Raković. On objašnjava da je novi put doveo vikendaše na Jelovicu i Bjelasicu, a od vikendaša lokalno stanovništvo nema koristi, osim onih rijetkih koji su registrovani za seoski turizam. „Još jedna starija generacija, koja je još na selu, da biološki nestane, i selo će sasvim sigurno ostati poptuno pusto“ – kaže predsjednik MZ Lubnice, koja obuhvata šest podbjelasičkih sela.

Sve manje stanovnika je i u drugim beranskim selima, a do sada najniža cijena sijena od kada se pamti, govori samo u prilog tome da je sve manje onih koji se bave stočarstvom i koji žele da rade na selu.