A.M.

Zloupotrebom zakona do milionskih naplata

Zbog sistematskih zloupotreba zakona i procesnih prava od strane pojedinih advokata i nevladinih organizacija, iz lokalnih budžeta u Crnoj Gori godišnje se odliva višemilionski iznos namijenjen za usluge i infrastrukturu građanima. U cilju zaustavljanja ove alarmantne prakse, Zajednica opština Crne Gore organizovala je obuku na temu „Sudska praksa Upravnog suda u vezi sa troškovima upravnog postupka“, namijenjenu zaposlenima u lokalnim poreskim organima, glavnim administratorima, ali i svima koji odlučuju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama.

Više od 50 učesnika potvrdilo je koliko je ova tema od značaja za opštine i njihove građane. Na obuci je ukazano na višegodišnju praksu zloupotreba zakonskih mogućnosti, gdje pojedini advokati koriste formalne nepravilnosti da bi naplatili troškove koji, po jednom predmetu, mogu iznositi i više hiljada eura.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije, navodi se da Crna Gora naročito treba da donese i primjeni izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u skladu s principima dobre javne uprave, i uvode mjere za smanjenje velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacije i povezanih žalbi.

Takođe, da izmijeni i primjeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi kako bi se osiguralo da zapošljavanje bude u skladu sa principima zasluga, kompetentnosti i transparentnosti.

Preporuka je i da uspostavi jedinstven, sveobuhvatan i transparentan sistem za planiranje i upravljanje kapitalnim investicijama.

Sudije Upravnog suda Davor Stojković i Vladimir Orović, kao predavači, predstavili su konkretne primjere iz prakse, među kojima su slučajevi kada se porez na nepokretnost utvrdi u minimalnom iznosu, a u ponovljenom postupku umanji za nekoliko centi – što je formalni osnov da se pokrene novi postupak i naplate visoki troškovi. U nekim slučajevima, advokati podnose i po 80 tipskih žalbi odjednom, tražeći nadoknadu za pristup raspravi i izjašnjavanje, što rezultira iznosom od 64.000 eura samo za jednu takvu akciju.

Posebno je problematična praksa podnošenja tužbi bez punomoćja stranke, ili sa punomoćjem izdatim za jedan predmet koji se potom zloupotrebljava u drugim. Otvoreno je i pitanje kako pojedini advokati dolaze do tolikog broja punomoćja građana, što je oblast koju bi, u saradnji sa Advokatskom komorom, trebalo hitno istražiti.

U okviru obuke analizirani su i slučajevi zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, gdje samo jedan advokat iz Podgorice, na osnovu masovnog podnošenja zahtjeva (čak i do 1000 dnevno), ostvaruje prihod od oko tri miliona eura. Pritom se često traže zastarjele ili nepostojeće informacije, a rokovi za odlučivanje ostaju isti. Upravni sud godišnje zaprimi oko 13.000 predmeta po ovom osnovu – za poređenje, Slovenija ima svega nešto više od 100.

Predstavnici Zajednice opština predstavili su i konkretne pravne mehanizme za sprječavanje ovakvih zloupotreba, naročito u slučaju pokretanja postupaka za izmjenu pravosnažnih rješenja, kada Ustavni sud proglasi neki propis neustavnim. Takođe su Ministarstvu finansija dostavljene izmjene poreskih zakona, koje bi trebalo da stupe na snagu krajem godine, jer je najveći broj predloženih rješenja već usaglašen. Istovremeno je pokrenuta inicijativa za smanjenje advokatskih tarifa u upravnim postupcima i sporovima, ali Advokatska komora se tim povodom još nije oglasila.

Ipak, kada je riječ o Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Zajednica opština ističe da uprkos svim naporima nije uspjela da ostvari uticaj, te se u narednim godinama može očekivati još intenzivnije zloupotrebe od strane poznatih nevladinih organizacija i njihovih pravnih zastupnika. „Pravo javnosti da zna“, upozoravaju, postalo je alat za laganu zaradu – na štetu građana i opštinskih budžeta