Mi.M.

Novi budžet EU mora osigurati namjenske fondove za zaštitu životne sredine i pravednu tranziciju na Zapadnom Balkanu

Šezdeset osam nevladinih organizacija su danas objavile zajedničko saopštenje u kojem pozivaju institucije EU da se u novom budžetu, u periodu nakon 2027. osiguraju namjenski fondovi za zaštitu životnu sredine i pravednu tranziciju regiona koji zavise od rudarenja uglja na Zapadnom Balkanu.

"Trenutno ne postoje posebna EU sredstva za regione koje zavise od rudarenja uglja na Zapadnom Balkanu, a podrška za zaštitu životne sredine i organizacije civilnog društva se pruža preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA)", piše u saopštenju.

Međutim, kako su naveli, prema informacijama iz Brisela, čini se da podrška EU za Zapadni Balkan u budžetu za 2028. do 2034. neće više uključivati IPA.

Umjesto toga, ističu u saopštenju, sredstva EU bi se u regionu dijelila preko instrumenta koji zavisi od ispunjavanja različitih reformskih mjera i drugih uslova, slično kao današnji Instrument za reforme i rast Zapadnog Balkana i mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) u EU.

Dodaju da fondovi takođe uključuju komponentu gdje vlade predlažu specifične infrastrukturne projekte za finansiranje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF).

Davor Pehchevski, iz mreže CEE Bankwatch kaže da je pozitivno što EU istražuje nove načine za unapređenje vladavine prava i zaštite životne sredine na Zapadnom Balkanu, ali je, kako je naveo, prerano da znaju funkcioniše li pristup reformi i rasta ovdje.

"Dosadašnji dokazi nisu ohrabrujući, jer Reformske agende zemalja uključuju vrlo malo ekoloških mjera. Razumno je nastaviti testiranje ovog pristupa, ali ne i da on obuhvata gotovo sve fondove EU", rekao je Pehchevski.

Mirjana Jovanović iz Beogradske Otvorene Škole kaže da usklađivanje sa zakonodavstvom EU o zaštiti životne sredine najizazovniji je dio pristupanja, a pravedna tranzicija regiona s ugljem već kasni.

"Zato EU treba podržati te regione, zajedno s civilnim društvom, bez obzira na to koliko dobro vlade zapadnog Balkana uopšteno rade. Finansiranje mora biti dosljedno, predvidljivo i vezano uz određene projekte. Ono ne može čekati vladine reforme koje se možda nikada neće ostvariti", smatra Jovanović.

Grupe organizacija civilnog društva takođe naglašavaju potrebu za značajnijim poboljšanjem procesa za reformu i rast, uključujući stvarne, blagovremene i efektivne javne konsultacije o planiranim reformama i ulaganjima; uključivanje dodatnih reformi vezanih za zaštitu životne sredine, npr.odvraćajuće kazne za kršenje zakona, i fokus na vladavinu prava, ekološka i društvena poboljšanja, a ne samo ekonomski rast.

Očekuje se da će Evropska Komisija predstaviti novi EU budžet u sredinom jula 2025, okončavajući višemjesečne glasine o njegovom obimu i strukturi.