Mi.M. [ Mina ]

Crna Gora da usvoji politiku reparacija za žrtve ratnih zločina

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu da odmah krene sa pripremom sveobuhvatne politike reparacija za sve žrtve ratnih zločina za koje je država bilo kako odgovorna ili koji su izvršeni na njenoj teritoriji.

Iz HRA su kazali da bi na taj način Vlada primjenila preporuku Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN).

“Očekujemo i da ove godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odgovori očekivanjima Komiteta, kao i žrtava i civilnog društva, i pokrene istrage i za komandnu odgovornost i u nedjelotvorno ili nepotpuno procesuiranim predmetima logora Morinj, Deportacije, Bukovice i Kaluđerskog laza”, istakli su iz HRA.

Kako su naveli, politika reparacija treba da sadrži, prije svega, plan obeštećenja nespornih žrtava zločina kojima je uskraćena naknada štete zbog zaštite državnog budžeta tumačenjem zastarjelosti i neuspješnog utvrđivanja krivične odgovornosti za ratne zločine u krivičnom postupku, a za šta sve žrtve nijesu odgovorne.

“Politika treba da sadrži i plan memorijalizacije žrtava na mjestima ratnih zločina na teritoriji Crne Gore, kao i izraz spremnosti da država učestvuje u memorijalizacijama na teritoriji susjednih država, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i na Kosovu”, dodali su iz HRA.

Iz te navladine organizacije (NVO) su istakli da država mora hitno i bolje da organizuje svoje napore u potrazi za tijelima žrtava za kojima se još traga, kao što su žrtve deportacije izbjeglica, otmice u Štrpcima, nestalih na Kosovu, ali i ubijenih članova porodice Klapuh, čiji se posmrtni ostaci nalaze na teritoriji opštine Nikšić.

Oni su podsjetili da je Komitet za ljudska prava u Ženevi, koji nadzire primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, objavio nedavno zaključna razmatranja o drugom periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni tog međunarodnog ugovora o ljudskim pravima.

Kako su rekli iz HRA, u odnosu na odgovornost za ratne zločine (kršenje ljudskih prava iz prošlosti), Komitet je pohvalio saradnju države sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i sa državama regiona, a posebno ponovno otvaranje predmeta Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i deportacija izbjeglica.

Iz HRA su naveli da je Komitet izrazio zabrinutost zbog nedostatka konkretnih rezultata u privođenju odgovornih pravdi i izostanka procesuiranja baziranog na komandnoj odgovornosti.

Komitet je, podsjećaju iz HRA, ukazao na nedostatak odgovarajuće politike za reparacije žrtava ratnih zločina, koja bi, pored naknade štete, uključivala i mjere restitucije, satisfakcije, rehabilitacije i garancije protiv ponavljanja.

“Iskazao je zabrinutost zbog toga što su žrtve onemogućene da dođu do naknade štete zbog tumačenja o zastarjelosti njihovih potraživanja. Takođe je naglašen problem nerazjašnjene sudbine nestalih osoba, uključujući žrtve prinudnih nestanaka”, rekli su iz HRA.

Komitet je pozvao Crnu Goru "da usvoji sveobuhvatnu politiku reparacija, koja uključuje naknadu štete, i mjere rehabilitacije, satisfakcije, restitucije i garancije neponavljanja uzimajući u obzir Osnovne principe i smjernice o pravu na pravni lijek i reparacije za žrtve teških povreda međunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava".

Iz HRA su pojasnili da, prema navedenom, sve žrtve treba da dobiju punu reparaciju za kršenja ljudskih prava počinjenih tokom rata, te da se uklone prepreka koje ometaju pristup nadoknadi kao što su zastarjelost i ograničenja u pogledu državljanstva.

“Ovo treba da uključi i djelotvorni pristup adekvatnoj pravnoj pomoći za žrtve da podnose zahtjeve, uključujući porodice nestalih, jačanje napora da se razjasni sudbina i mjesto na kome se nalaze osobe koje su nestale tokom rata, propisivanje prinudnog nestanka kao samostalnog krivičnog djela i jačanje podrške naporima civilnog društva da pomogne žrtvama i u pogledu memorijalizacija”, naveli su iz HRA.

Iz te NVO su kazali da su više puta zahtijevali donošenje iste politike koju sada predlaže Komitet za ljudska prava, obraćajući se vladama Duška Markovića, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića.

“Uprkos tim zahtjevima, politika nije usvojena, niti je dato obrazloženje za takvu odluku”, dodaje se u saopštenju.