Mi.M.

Romi u Crnoj Gori i dalje u riziku od apatridije: Potrebna hitna zaštita

NVO "Koračajte sa nama" apeluje na nadležne institucije da hitno pojednostave procedure registracije rođenja i omoguće olakšanu naturalizaciju za lica bez državljanstva, kao i da obezbijede besplatnu pravnu pomoć kako bi se smanjile administrativne prepreke i stvorili uslovi za potpunu integraciju Roma i Egipćana u crnogorsko društvo.

 Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” u svom saopštenju upozorava na alarmantnu situaciju sa apatridijom među romskom i egipćanskom zajednicom u Crnoj Gori, ističući da i pored napora nevladinih i međunarodnih organizacija, brojni pripadnici ovih zajednica i dalje su suočeni sa rizikom od ostanka bez državljanstva. Problemi poput nedostatka lične dokumentacije, administrativnih prepreka i diskriminacije otežavaju pristup osnovnim pravima, uključujući obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

U okviru projekta “Predlaganje politika i zakona o građanskoj registraciji i apatridiji, i zagovaranje registracije Roma bez dokumenata”, organizacija je do sada pomogla 37 osoba da riješe svoj pravni status, ali ističe da je još mnogo toga potrebno učiniti kako bi se efikasno adresirali izazovi sa kojima se suočavaju ove zajednice.

Posebnu brigu, kako navode, izazivaju politički odnosi između Srbije i Kosova koji dodatno komplikuju situaciju, kako kažu, posebno za djecu koja su u riziku da ostanu bez državljanstva.

Naime, djeca čiji jedan roditelj ima državljanstvo Srbije, a drugi Kosova nalaze se u ozbiljnom riziku da ostanu bez državljanstva, upravo zbog ovih političkih tenzija, kažu u saopštenju.

"Sa navedenim problemom su nam se obratile tri porodice, koje broje ukupno osmoro djece, dok, prema saznanjima iz komunikacije sa drugim organizacijama, ovaj problem pogađa još veći broj porodica", navodi se u saopštenju.

Dodatno zabrinjava podatak, piše u saopštenju, da trenutno u njihovoj evidenciji imaju  identifikovanih 20 osoba koje se nalaze u visokom riziku od apatridije.

"Iako Zakon o crnogorskom državljanstvu prepoznaje mogućnosti sticanja državljanstva za djecu rođenu u Crnoj Gori – ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva ili ako dijete ostaje bez državljanstva, u praksi postoje brojne administrativne prepreke koje usporavaju i otežavaju ove procese", piše u saopštenju.

Kroz realizaciju projekta, kažu da su identifikovali ključne izazove:

• Nedostatak lične dokumentacije kod roditelja, naročito u romskim zajednicama, sprječava blagovremenu registraciju rođenja i rješavanje pitanja državljanstva;
• Potreba za dokazivanjem identiteta i prebivališta roditelja (posebno kada su roditelji apatridi ili nemaju lične isprave) stvara ozbiljne barijere;
• Stigmatizacija romske populacije dodatno otežava proces, uz evidentan manjak senzibiliteta i razumijevanja od strane nadležnih institucija;
• Ograničen pristup zdravstvenim uslugama za Romkinje negativno utiče na pravovremenu registraciju rođenja djece;
• Nedostatak automatskih mehanizama za dobijanje državljanstva, čak i kada postoji rizik od apatridije, nameće dodatne birokratske zahtjeve i procedure;
• Diskriminacija, marginalizacija i nepoverenje u institucije obeshrabruju mnoge romske porodice da pokrenu ili dovrše postupak registracije;

U saopštenju kažu da nepostojanje sistematskog prikupljanja podataka o djeci u riziku od apatridije ograničava mogućnost planiranja i sprovođenja ciljanih preventivnih mjera.

"Iako Crna Gora ima uspostavljenu proceduru za utvrđivanje statusa apatrida, taj status ne donosi automatsko pravo na boravak, što dodatno komplikuje integraciju pogođenih osoba. Uz to, proces naturalizacije zahtijeva deset godina zakonitog boravka, što je za mnoge Rome i Egipćane gotovo neostvarivo", piše u saopštenju.

Ističu da nedostatak besplatne pravne pomoći kako u postupcima naturalizacije, tako i drugim postupcima rješavanja pravnog statusa, dodatno usložnjava situaciju, jer, kako kažu, najveći teret preuzimaju nevladine organizacije koje nemaju stabilnu podršku za kontinuirani rad na ovim pitanjima.

"Dodatno, teret dokazivanja zakonitog boravka je na samim licima, koja uglavnom dolaze iz socijalno ugroženih i nedovoljno informisanih zajednica. S tim u vezi, apelujemo na nadležne institucije da unaprijede efikasnost svog rada, ali i na važnost kontinuirane i otvorene komunikacije između institucija, nevladinih organizacija i lica koja se suočavaju sa izazovima u vezi sa pravnim statusom", kažu u saopštenju.

Oni smatraju neophodnim:

• Pojednostavljenje procedure registracije rođenja, kako bi djeca u riziku od apatridije ostvarivala pravo na državljanstvo odmah po rođenju, bez obzira na status roditelja;
• Omogućavanje olakšane naturalizacije za lica bez državljanstva, posebno za ona rođena ili dugoročno nastanjena u Crnoj Gori;
• Obezbjeđivanje besplatne pravne pomoći svim apatridima kako bi mogli učestvovati u postupcima za regulisanje statusa;
• Jačanje institucionalne saradnje i unapređenje evidencija kroz razvoj baze podataka o apatridima i osobama u riziku od apatridije;
• Borbu protiv diskriminacije i razvoj inkluzivnih politika koje će omogućiti punu integraciju Roma i Egipćana u crnogorsko društvo;

Iz ove nevladine organizacije kažu da rješavanje pitanja apatridije u Crnoj Gori nije samo pravno, već i humanitarno pitanje koje zahtijeva hitnu i koordinisanu akciju.

"Pozivamo državne institucije, međunarodne organizacije i civilno društvo da udruže napore kako bi svakom pojedincu bilo obezbijeđeno pravo na pravni identitet i osnovna ljudska prava", naglašavaju u saopštenju.

Projekat „Predlaganje politika i zakona o građanskoj registraciji i apatridiji, i zagovaranje registracije Roma bez dokumenata“ realizovan je uz podršku Savjeta Evrope u okviru projekta Roma Integration Phase III, koji finansijski podržava Evropska komisija.