- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
16. 10. 2025. 18:03 >> 20:10
Grčka dozvoljava 13-časovno radno vreme od sledeće godine
Prema novom zakonu, ukupni prekovremeni rad tokom jedne godine ne može preći 150 sati, a kao standard i dalje ostaje 40-časovna radna nedelja.

Grčki parlament usvojio je osporavani zakon o radu kojim se dozvoljava 13-časovno radno vreme, uprkos snažnom protivljenju opozicije i štrajkovima širom zemlje.
Dok grčka vlada tvrdi da će na ovaj način modernizovati zakon o radu, predstavnik za štampu levičarske stranke Siriza novi propis naziva „zakonskom monstruoznošću".
Prema novom zakonu, ukupni prekovremeni rad tokom jedne godine ne može preći 150 sati, a kao standard i dalje ostaje 40-časovna radna nedelja.
Vlada tvrdi da duže 13-satno radno vreme nije obavezno, moći će da se izabere, a odnosi se samo na privatni sektor i ne može se primenjivati više od 37 dana godišnje.
Za novi zakon su glasali poslanici vladajuće stranke desnog centra Nova demokratija, dok je protiv glasala opoziciona stranka levog centra Pasok, a levičarska Siriza bila je suzdržana.
Sindikati su tokom ovog meseca organizovali dva generalna štrajka tražeći povlačenje zakona, zbog čega nisu radili javni prevoz i državne službe.
Niki Kerameus, ministar rada, rekao je da se ovim reformama grčki zakoni usklađuju sa realnošću modernog tržišta rada.
On je optužio opozicione lidere za obmanjivanje javnosti.
Po novom zakonu, zaposleni će moći da rade prekovremeno za 40 odsto veću platu.
Radnici neće smeti da budu kažnjeni za odbijanje prekovremenog rada, takođe je predviđeno.
Ovo je u saglasnosti sa pravilima o radnom vremenu u Evropskoj uniji, po kojima je prosečna radna nedelja ograničena na 48 sati, ali koja takođe dozvoljavaju preraspodelu radnih sati tokom jedne godine.
Zakon omogućava zaposlenima da duže rade za jednog poslodavca, umesto da rade za više poslodavca skraćeno radno vreme, naveli su zvaničnici.
Opozicione stranke ipak optužuju vladu da je unazadila prava radnika i da „gura državu ka srednjevekovnom" radnom okruženju.
Grčki radnici već rade duže, a zarađuju manje od većine drugih Evropljana i bore se da „sastave kraj s krajem", naveli su.
Sindikat zaposlenih u javnoj službi ADEDI naveo je da fleksibilno radno vreme u praksi znači „ukidanje osmočasovnog radnog vremena, uništavanje porodičnog i društvenog života i ozakonjenje prevelike eksploatacije", prenela je agencija AFP.
Grčka je 2024. godine uvela šestodnevnu radnu nedelju za neke privredne grane u pokušaju da pogura ekonomski rast.
Novi zakon, koji će stupiti na snagu početkom jula 2025, dozvoljava radnicima da rade do 48 sati nedeljno, umesto sadašnjih 40.
Najduže radno vreme u Evropskoj uniji zabeleženo je u Grčkoj (39,8 časova), Bugarskoj (39), Poljskoj (38,9) i Rumuniji (38,8).
Najkraću radnu nedelju imaju Holanđani (32,1), pokazuju podaci Eurostata.
Minimalna zarada u Grčkoj je 968 evra od januara 2025, što je najmanji iznos među EU državama.
Nezaposlenost, koja je bila najviša tokom finansijske krize (28 odsto), u avgustu je bila osam odsto, što je više od EU proseka od 5,9 odsto, podaci su Eurostata.
Grčka se i dalje oporavlja od dužničke krize, koja je posle deceniju okončana 2018. godine, ali plate i životni standard su među najnižim u EU.