M.M.

ZAKLJUČAK SA KONFERENCIJE

"Učenje romskog jezika u školama doprinijelo bi smanjenju rizika od njegovog izumiranja"

U Crnoj Gori nedostaje politička volja da se pitanje romskog jezika podigne na adekvatan nivo, što otežava njegovu zaštitu i razvoj, dok bi njegovo učenje u školama značajno doprinijelo smanjenju rizika od izumiranja.

To je saopšteno na konferenciji „Inkluzija ili asimilacija? Budućnost romskog jezika i kulture u savremenom društvu“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Direktorica CEDEM-a, Nevenka Vuksanović, podsjetila je da je romski jezik zvanično priznat kao jezik Roma u Evropi na Svjetskom kongresu Roma 1971. godine.

„Romski jezik pripada indoevropskoj grupi jezika i obuhvata oko 33 hiljade riječi, što svjedoči o bogatoj istoriji prenošenoj usmenim putem. Brojne riječi ukazuju da je romski jezik imao i pisanu tradiciju, a ne samo usmenu“, istakla je Vuksanović.

Pojasnila je da su brojne migracije i selidbe romskog naroda obogatile romski jezik elementima drugih jezika, zbog čega danas postoje brojni dijalekti i kombinacija ćiriličnog i latiničnog pisma.

„Danas obilježavamo 5. novembar – Svjetski dan romskog jezika, koji se proslavlja od 2015. godine. Nadamo se da će ovo biti prilika da se potvrdi pravo svakog djeteta na obrazovanje na maternjem jeziku, što je zagarantovano Konvencijom o pravima djeteta“, zaključila je Vuksanović.

Izvršni direktor NVO “Phiren Amenca - Koračajte s nama”, Elvis Beriša, istakao je važnost očuvanja i promocije romskog jezika, posebno dijalekata koji se koriste u Crnoj Gori.

Prema njegovim rečima, najzastupljeniji dijalekt među romskom zajednicom je gurbetski ili džambalski dijalekat.

„Ovaj dijalekat karakterišu subgrupe Roma koji su se tradicionalno bavili konjičkim i zaprežnim prevozom, poznati kao „džambazi“. Osim gurbetskog dijalekta, postoji i manja zajednica Roma koji govore arlijski dijalekat, koji je pretežno prisutan među Romima koji su došli iz Bosne i Hercegovine. Ovi dijalekti su odraz kulturnog nasljeđa i migracija Roma, koji su se naselili u Evropi između 14. i 15. vijeka“, rekao je Beriša.

Kazao je da, zahvaljujući radovima lingvista, danas znamo da romski jezik potiče iz Indije, gdje su Romi prvotno naselili prije više od hiljadu godina.

On je ukazao na promjene koje su se dogodile tokom vijekova, ali i na činjenicu da mnoge porodice u Crnoj Gori i dalje govore romski jezik.

Istakao je da je jezik podložan riziku od izumiranja, jer se ne uči u školama.

„Kada bismo imali mogućnost da učimo romski jezik u školama, situacija bi bila drugačija,“ naglasio je Beriša.

On je upozorio na problem gubitka jezika zbog prisvajanja riječi iz crnogorskog i drugih jezika u regionu, što smanjuje autentičnost romskog jezika.

„Procjene Savjeta Evrope su da romski jezik može u značajnoj mjeri izumrijeti u narednih 20 godina ako se ne koristi i ne uči pravilno“, rekao je Beriša.

Istakao je da je Crna Gora dobila prvog sudskog tumača za romski jezik, navodeći da je on dobio to zvanje i položio sve neohodne ispite.

Beriša je ukazao da je organizacija koju predvodi pokrenula i video sadržaje na Tok Toku koji su privukli veliku pažnju, sa više od 300.000 pregleda.

„Ovi sadržaji pokreću diskusije u romskoj zajednici o pravilnoj upotrebi jezika“, pojasnio je Beriša.

On je pozvao mlade da se angažuju u očuvanju i proučavanju romskog jezika, naglašavajući da promjena mora doći iznutra, od samih Roma.

Ocijenio je da uprkos postignućima, u Crnoj Gori još uvijek nedostaje politička volja da se pitanje romskog jezika podigne na adekvatan nivo i da se nedostaci koji postoje eliminišu.

„Ovi izazovi postoje i u državama u kojima je romski jezik integrisan u školski sistem. Jezik je živa materija, on se mijenja i zahtijeva da se ulaže u njegovou promociju, očuvanje i razvoj. Međutim, ako ćemo samo da se pozivamo na nedostatke i izazove, strah me je da ćemo još dugo govodina govoriti o posljedicama toga“, naveo je Beriša.

Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025 i načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministasrtvu ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj, istakao je da su u proteklim godinama ostvareni važni koraci u ovoj oblasti.

„Još od 2012. godine obilježavamo Svjetski dan Roma organizovanjem edukativnih radionica. Započeli smo saradnju sa romskim intelektualcima iz regiona, kao što su književnik Alija Krasnić i lingvisti koji rade na očuvanju romskog jezika“, rekao je Beganaj.

Prema njegovim rioječima, rad Ministarstva na polju očuvanja jezika dodatno je osnažen izradom prvog romskog bukvara u Crnoj Gori, kao i organizacijom modula koji obuhvataju romsku kulturu, jezik i tradiciju.

„U saradnji sa Filozofskim fakultetom, planirano je uvođenje magistarskih studija za romski jezik po uzoru na Hrvatsku. Uložili smo velike napore da se okupe romski lingvisti sa Zapadnog Balkana, kako bi se jezik standardizovao i očuvao za buduće generacije“, rekao je Beganaj.

Ukazao je i da Ministarstvo sprovodi obuke za državne službenike, sudije, tužioce i prosvjetne radnike kako bi prepoznali anticiganizam i efikasno reagovali na diskriminaciju.

„U saradnji sa Elvisom Berišom i Centrom za stručno obrazovanje, pokrenut je sveobuhvatan program obuke koji obuhvata različite oblasti – od stanovanja do obrazovanja i zapošljavanja. Pozitivne reakcije službenika koji su prošli obuku daju nam nadu da će naš program postati primjer dobre prakse i da će biti prepoznat i primijenjen u drugim zemljama Zapadnog Balkana“, naveo je Beganaj.

Generalni direktor Direktorata za medije, Ministarstvo kulture i medija Neđeljko Rudović, naglasio je da sloboda medija u Crnoj Gori podrazumijeva i odgovornost.

„Mediji su slobodni i definišu svoje uređivačke politike, dok državne institucije, uključujući naš Direktorat, nemaju ovlašćenje da upravljaju medijskim sadržajem. Mediji djeluju u okviru zakona i sami uređuju svoj sadržaj“, naveo je Rudović.

Pojasnio je da kada je riječ o kršenju zakona, diskriminaciji i govoru mržnje, odgovornost leži na nadležnim organima poput tužilaštva, dok Agencija za elektronske medije ima ulogu nadzora u audiovizuelnim medijima.

Poseban akcenat stavio je na ulogu javnog servisa koji ima obaveze prema ranjivim grupama, poput romske zajednice, u cilju povećanja njihove vidljivosti u medijima.

Rudović je istakao značaj angažmana mladih aktivista iz romske zajednice, koji svojim radom i inicijativama skreću pažnju na probleme sa kojima se susreću.

„Sve više čitamo o uspješnim pojedincima iz romske zajednice – od ljekara do novinara. To je put koji doprinosi mijenjanju predrasuda prema ovoj zajednici“, smatra Rudović.

Ukazao je da Fond za medijski pluralizam pruža podršku medijima koji promovišu sadržaje posvećene manjinskim i ranjivim grupama.

Rudović je istakao portal Roma.net kao primjer dobrog projekta koji ima za cilj informisanje i jačanje vidljivosti romske zajednice.

On je najavio osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, u saradnji s Univerzitetom Crne Gore i nevladinim organizacijama.

„Ova mreža, utemeljena na evropskim praksama, neće biti pod direktnom kontrolom države. Njen cilj je identifikacija i javno prozivanje onih koji šire govor mržnje“, rekao je Rudović.

Tokom događaja je prikazan film „Ljudska prava mojim očima“, autora Luke Trbovića, koji je osvojio prvu nagradu u oviru istoimenog konkursa, dok je drugu nagradu osvojila Jasmina Beriša za pjesmu.

Događaj je realizovan u okviru projekta ”Inkluzija bez granica: Osnaživanje Roma/kinja i Egipćana/ki kroz zaštitu prava i obrazovanje”, koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.