M.M.

Vujović: Veliki potencijal za kulturnu saradnju zemalja Zapadnog Balkana i Mađarske

Potencijal za kulturnu saradnju između Crne Gore i Mađarske najveći je u filmskoj industriji, jer je Budimpešta druga najtraženija filmska destinacija u Evropi. Saradnja može pomoći da se dalje razvija crnogorska filmska industrija, a bogata saradnja biće produbljena i u oblasti kulturne baštine.

To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, na Samitu Zapadnog Balkana o kulturi i obrazovanju, koji je u Budimpešti organizovalo Ministarstvo kulture i inovacija Mađarske. Samit je otvorio ministar kulture i inovacija Mađarske Balazas Hanko. 

Naglasila je da fokusiranje na kulturne veze i saradnju predstavlja osnovni princip za izgradnju pozitivnih odnosa između društava i naroda našeg regiona i Evrope.

„Ponosni smo što dijelimo zajedničke vrijednosti unutar regiona i sa našom zemljom domaćinom, Mađarskom. Naše kulturno nasljeđe nas povezuje, jer kultura stvara sinergiju, a naše različitosti nas inspirišu.

Crna Gora i Mađarska dugo njeguju intenzivnu kulturnu saradnju, posebno bih istakla Program kulturne saradnje između Ministarstva kulture i medija i Ministarstva kulture i inovacija Mađarske za period 2024–2027. Ovaj dokument ne samo da formalizuje naše veze, već otvara vrata za nove inicijative u oblastima muzike i izvođačkih umjetnosti, pozorišta, kinematografije, vizuelnih umjetnosti, književnosti i prevođenja“, naglasila je Vujović.

Potencijal za saradnju, kako je dodala, postoji posebno u filmskoj industriji, jer je Mađarska izvanredan primjer kako strateški pristup može transformisati zemlju u drugu najtraženiju filmsku destinaciju u Evropi.

„Zahvaljujući izuzetnim filmskim studijima, produkcije od Holivuda do Indije dolaze u Mađarsku. Crna Gora, sa drugevstrane ima predivne, autentične i atraktivne lokacije, planina i primorja,sto moze biti komplementarna ponuda.

Zbog toga bi razmjena iskustava u ovoj oblasti bila od izuzetne vrijednosti.

Zamislite samo potencijal- strane produkcije koje dolaze da snimaju duž naše obale, na lokacijama koje ne mogu pronaći nigdje drugo, stvarajući nova radna mjesta, podržavajući lokalnu ekonomiju i dodatno promovišući naše kulturno i prirodno nasljeđe“, istakla je Vujović.

Takođe je spomenuta prednost koprodukcionih aranžmana, koji generišu više publike i više prihoda, kao i mogućnost formiranja striming platforme za kinematografije cijelog regiona, čime se stvara nova publika.

Kada govorimo o baštini, istaknuto je da su Boka i dijelovi Crne Gore, prije više od stotinu godina, kako je kazala, bili su dio Austro-Ugarske monarhije, a dio arhitektonskog nasljeđa iz tog perioda danas predstavlja važan segment crnogorske kulturne baštine.

„Utvrđenja, vojne kasarne, putevi, staze, arhivska građa, kartografija i fotografije nisu samo relikti prošlosti, već svjedoci naše zajedničke istorije i kulturnih veza. Naše zemlje dijele prošlost obilježenu granicama koje su često bile tačke susreta različitih uticaja, ali i zajednička iskustva, ratne istorije, tradicije, običaji i kulturni obrasci koji su oblikovali naš identitet. Nakon Drugog svjetskog rata, živjeli smo pod sličnim društvenim sistemima, dijeleći estetiku socijalističkog realizma u arhitekturi, umjetnosti, kulturi i svakodnevnom životu. Iskustva života pod različitim imperijama, socijalizmom i kapitalizmom omogućila su nam da izucimo najbolje, ali i prepoznamo najizazovnije aspekte različitih sistema“, smatra Vujović.

Poručila je da Crna Gora nema mnogo mladih stručnjaka koji se bave konzervacijom, zaštitom, restauracijom, arheologijom u oblasti kulturne baštine i zbog toga je prije nekoliko godina pokrenut program na Fakultetu likovnih umjetnosti, koji se bavi obrazovanjem mladih u ovoj oblasti.

„Važno je da stariji prenose znanje na mlađe generacije kako bi oni nastavili da čuvaju naše bogato naslijeđe. Zbog toga je veoma značajna veza kulture i obrazovanja. Zainteresovani smo da se povežemo sa Mađarskom u ovoj oblasti, da se naši studenti obrazuju na madjarskim univerzitetima u oblastima zastite kulturne bastine, i sa znanjem vrate kući“, rekla je Vujović.

Kada je riječ o zajedničkom nasljeđu, poseban naglasak stavila je na nematerijalno kulturno nasljeđe.

„Folklor, muzika, narodne nošnje, usmena predanja, mnoštvo razlicitih jezika, običaja, predanja u ovom regionu su ono sto čini prostor višeznačnim i interesantnim. Ono što nas spaja su zajedničke, univerzalne vrijednosti koje treba snažiti i promovisati. Znanja o baštini, nematerijalnoj posebno, treba brižljivo istraživati, naučno obratiti i zatim prenositi budućim generacijama, čime i ona postaje, ne samo dio prošlosti, već veoma živa i bitna u budućnosti u čemu ,,Kuća mađarske baštine ,,nudi odlične primjere“, sigurna je Vujović.

Samitu su prisustvovali i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Na panelu su govorili i vladin komesar za unapređenje mađarske kinematografije Csaba Kael, direktor Muzeja likovnih umjetnosti Laszlo Bean, generalni direktor Kuće mađarske baštine Miklos Both, koji su predstavili uspješne prijmere Mađarske u različitim oblastima kulture.

Nakon izlaganja predstavnika zemalja i diskusije o modelima saradnje predloženo je organizovanje Regionalnog foruma kulture koji će okupiti eksperte iz pomenutih oblasti kulture, a koji bi bio platforma za razmjenu znanja i iskustava, pivezivanje i ostvarivanje konkretnih projekata i programa saradnje.