Julijana Žugić, RCG

neurolog Stolić

Najmanje 7.000 dementnih, mozak najbolje podstiče komunikacija

Prema ranijim procjenama, u Crnoj Gori ima od 5.000 do 7.000 osoba sa demencijom. Pretpostavlja se da je sada taj broj veći, jer se prema podacima iz 2023. povećao udio starih u ukupnoj populaciji, sa 13 na 17 odsto, kazao je u Linku Radija CG neurolog Ilija Stolić.

"Demencije su neurodegenerativne bolesti koje narušavaju funkciju mozga, toliko da čovjek više nije u stanju da funkcioniše na nivou, kao do tada, to jest, gubi svoju samostalnost. Najčešća demencija je Alchajmerova bolest i karakteriše se gubitkom sposobnosti upamćivanja. Pamte se raniji događaji. Međutim, ne moẓ̌e da se upamti nijedno novo dešavanje. Svakome se desi da zaboravi ime poznanika, da zaboravi gdje je neki predmet ostavio, šta se sa nekim dogovorio, ali, vrlo brzo se toga sjeti, za par minuta ili ako ga neko drugi podsjeti. To je, znači, samo problem sa prisutnošću sadržaja koji je u mozgu već upisan", istakao je dr Stolić.

Ukoliko neko uopšte nečeg ne moẓ̌e da se sjeti, to je problem sa upamćivanjem i upućuje na demenciju. I jedno, i drugo, trebalo bi ispitati.

"Ima načina da se pomogne, da se ubrza zapamćivanje i rad mozga, a ako postoji problem sa demencijom, ima ljekova koji mogu da pomognu", naveo je Stolić.

Prevencija demencije vrlo je slična prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.

Preporučuje se svakodnevna umjerena, aerobna fizička aktivnost, koju bi trebalo praktikovati u srednjim godinama, ukazao je dr Stolić.

"Znači, tri puta nedjeljno brzo hodati po sat vremena, što će da odrẓ̌i cirkulaciju i metabolizam. Treba obratiti pažnju na hipertenziju, na intoleranciju na glukozu, koja se rano javlja, i prije nego se pojavi dijabetes. Sve to, ako ne može da se riješi promjenom stila ẓ̌ivota i promjenom ishrane, treba liječiti ljekovima", rekao je on.

Veoma je važno i stvaranje kognitivne rezerve, to jest, uvjeẓ̌bavanje mozga raznim kreativnim aktivnostima, najbolje razgovorom i druženjem.

"Mogu to biti i razne vještine i hobiji, koje bi čovjek razvijao zavisno od sklonosti. Sve ostalo je socijalna komunikacija - učenje jezika, pisanje, čitanje i slič̣no. Najefikasnija je, u stvari, komunikacija sa drugim ljudima. Ona najbolje podstiče mozak da se odrẓ̌ava i da pravi sebi neku rezervu koja će pomoći da ako demencija krene, mozak što duẓ̌e normalno funkcioniše" , zaključio je dr Stolić.