A.M. [ Mina ]

Zakoni štite djecu od nasilja, ali to nije dovoljno

Sistem zaštite djece od nasilja u Crnoj Gori je zakonski uređen, ali uprkos tome, postoji puno problema u implementaciji, saradnji i vrstama podrške koje su potrebne djeci i porodicama, zaključeno je na konferenciji “Zaštita djece od nasilja- mehanizmi prevencije i podrške”.

Konferenciju su danas u Podgorici organizovali udruženje Roditelji i Dom Mladost Bijela, u okviru projekta Borba protiv nasilja nad djecom kroz uspostavljanje prvog Help centra za podršku u Crnoj Gori – FromPeople2People – Pe2Pe”.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da Crna Gora ima dobar normativni okvir kada je riječ o zaštiti djece od nasilja, ali je potrebno propise prilagoditi trenutku.

“Crna Gora ima dobra zakonska rješenja, ali treba ih raditi tako da budu primjenjiva u praksi. Treba ići postepeno, po korak – dva, pa kada se u praksi osjete benefiti, onda možemo ići korak dalje”, kazao je Gutić.

Prema njegovoj ocjeni, važan segment je i da se javnosti približi rad cijelog sistema socijalne i dječije zaštite.

”To treba da radimo svi – prvenstveno ministarstva i izvršni organi, ali i NVO sektor i mediji. Treba postaviti sistem socijalne i dječije zaštite tako da bude stvar svih u Vladi, a ne samo resora socijalnog staranja. To nije nešto čime se bavimo iz moranja i nužnih potreba, nego je to sistem koji mora da se zasniva na modelu ljudskih prava”, istakao je Gutić.

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da blaga kaznena politika iz prethodnih godina uzima danak, što, kako smatra, obeshrabruje žrtve, a ohrabruje počinioce krivičnih djela.

“Kroz izmjene zakonodavstva, prevashodno uz podršku NVO sektora, napravili smo pomake, ali to neće biti dovoljno, jer je problem multisektorski”, rekao je Božović.

On je kazao da se nedopustivo dugo čekalo na uspostavljanje registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode.

“Iz tog razloga imam bojazan da li su svi podaci u registru tačni i sveobuhvatni. Nisam srećan ni što će broj počinilaca koji će se naći u registru u narednom periodu rasti, ali moramo da ga imamo”, rekao je Božović.

Imajući u vidu podatke da su mnogi od njih povratnici, Božović je ocijenio da sankcija očigledno nije bila djelotvorna i adekvatna.

”Iz tog razloga moramo zajednički obezbijediti mehanizme da najranjivija lica budu zaštićena od počinialaca ali i onih koji do dana današnjeg nijesu osuđeni”, ističe Božović.

Nedopustivo je, smatra on, da se često više brine o nasilniku, nego o žrtvi, posebno kada su djeca u pitanju.

”Naravno, ne smijemo otići ni u drakonske sankcije, ali moramo uraditi sve da to riješimo. Kada je riječ o zaštiti djeteta neka naš Krivični zakonik bude najstroži., Jako je važno da ih što više zaštitimo kroz bilo koju fazu postupku. Dijete ne smije da se osjeća dodatno ugroženo, uvrijeđeno i poniženo”, kazao je Božović.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, koji predsjedava Savjetom za prava djeteta, ocijenio je da saradnja svih nadležnih institucija već daje rezultate u oblasti zaštite djece od nasilja.

”Kroz rad Savjeta za prava djeteta imamo više snage i prostora da djelujemo. Moramo konačno da pogledamo istini u oči i otvorimo i ove bolne teme”, istakao je Šćekić.

Važno je, smatra on, i što je zajednički rad na ovim temama, kroz funkcionisanje Savjeta za prava djeteta, prevazišao sve političke sujete.

Šćekić je ocijenio da treba raditi na edukaciji roditelja, ali i zaposlenih u nadležnim institucijama.

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević smatra da u odnosu na raniji period djeca i adolescenti imaju bolju i obuhvatniju podršku u domenu mentalnog zdravlja, ali je i dalje neophodno unapređenje u toj oblasti.

“Uloženi trud u ovoj oblasti ipak nije jednak rezultatima koji su postignuti u praksi”, rekla je Vlahović Andrijašević.

Problem je, između ostalog, nedovoljan broj stručnjaka za tu oblast, ali i izostanak bolje sistemske podrške na polju brige o mentalnom zdravlju.

Vlahović Andrijašević je ocijenila da je neophodna bolja povezanost zdravstvenog i socijalnog sistema, kako bi se obezbijedila adekvatna psihosocijalna podrška djeci i mladima, koji ne bi morali više da pomoć traže van Crne Gore.

Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak smatra da u rješavanju problema vršnjačkog nasilja škole imaju velika odgovornost, ali im je potrebna i veća podrška svih drugih društvenih aktera.

Ona je ocijenila da odrasli ne daju djeci dobre primjere čime da se rukovode i kako da se ponašaju.

”Škole moraju da preuzmu dio odgovornosti ali ipak nije sve na njima. Moramo da promijenimo naš pogled na sve, da učimo djecu lijepim stvarima i da imaju povjerenja”, rekla je Drobnjak.

Udruženje Roditelji i Dom Mladost su tokom prethodnih 16 mjeseci, kroz uspostavljanje Centra za podršku imali 774 Poziva na SOS Liniji za djecu i mlade, 1.876 Poziva na SOS Roditeljskoj liniji, 90 roditelja i djece prošlo je šest programa roditeljstva, a organizovali sui 200 individualnih seansi sa djecom i roditeljima.

Direktorica Doma Mladost u Bijeloj, Marela Savić istakla je da je projekat pomogao svima da nauče koliko je potrebna podrška djeci i porodicama i koliko je usluga savjetovanja značajna u rješavanju svih problema.

Ona je ukazala da je postao trend da se govori o promjeni zakona kada je u pitanju odnos prema maloljetničkoj delinkvenciji.

“Tako se fokusiramo na pooštravanju propisa, a svi mi koji smo uključeni u realizaciju ovog projekta mislimo da se treba fokusirati na drugu stranu - da pomognemo djeci i porodicamam kako da rješavaju probleme. Moramo preuzeti odgovornost da im pomognemo”, istakla je Savić.

Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je projekat potvrdio neophodnost postojanja sveobuhvatnog servisa podrške porodicama u kriznim situacijama, zbog čega će udruženje pokušati da dugoročno obezbijedi njegovu održivost, a ne samo kroz projekte.

”Kao društvo kada se nešto desi najviše volimo da preispitujemo kaznenu politiku, upiremo prstom u porodice i tražimo krivca u djeci. Upravo nam je psihoterapeutska podrška djeci i njihovum roditeljima pokazala da je većina problema rješiva”, istakla je Mihailović.

Projekat se realizuje u okviru IPA Podrške zapošljavanju, socijalnoj inkluziji i socijalnom preduzetništvu, uz finansijsku podršku EU, Vlade Crne Gore i Ministarstva javne uprave.