K. J.

Reagovanje

"Armenko bi sačuvala dostojanstvo institucije kad bi podnijela ostavku"

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku na tu funkciju, jer se dostojanstvo i integritet Ustavnog suda ne štite manipulacijama i upornim promovisanjem svojih stavova koji nijesu dobili podršku većine sudija Ustavnog suda, piše u reagovanju koje potpisuju sudije tog suda Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović.

Kako navode, Armenko bi time istovremeno doprinijela uspostavljanju bolje radne atmosfere u sudu i boljim međuljudskim odnosima.

"A što se tiče integriteta i dostojanstva nas troje sudija, mi taj integritet i dostojanstvo upravo štitimo od nje, pa nema potrebe, niti dozvoljavamo da ona o tome brine, a posebno ne na način na koji ona to radi. Ne branila ona ničiji integritet i dostojanstvo na način na koji „brani“ naš, a i svoj. Ko gazi ustavne, zakonske i poslovničke norme jasno je iz našeg reagovanja objavljenog prethodnog dana. Nijesmo mi iz hira reagovali ili radi zaštite ličnih interesa, kako ona navodi, već u cilju zaštite ustavnosti i zakonitosti i poštovanja višedecenijskog stava sudija Ustavnog suda (od njegovog osnivanja do danas) koji je primjenjivan prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju. Naša „draga“, nažalost, predsjednica, u svom stilu, manipulatorski pokušava da opravda svoje postupke tvrdeći da smo iznijeli neistine, što je velika neistina", ističu u reagovanju.

Kažu da je neistina da su u reagovanju koje su ranije poslali naveli da je samoinicijativno dostavila podatke o godinama života i staža sudija Ustavnog suda.

"Naprotiv, naveli smo da „Ustavni odbor, kao nadležno radno tijelo Skupštine za sprovođenje postupka javnog oglašavanja i predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, što je to tijelo, nažalost, i učinilo pribavljajući podatke o navršenim godinama života i radnog staža sudija Ustavnog suda“ i da je (...) „Predsjednica Ustavnog suda (...), u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu“. Dopis smo dobili na naše traženje 16.12.2024. godine, iako je dopis Ustavni odbor uputio Predsjednici 10.12.2024. godine, a Predsjednica odgovor Ustavnom odboru dostavila 11.12.2024. godine", piše u reagovanju.

Kako navode, insinuacija je da je raniji predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović u istoj ili sličnoj situaciji dostavio podatke za jednog sudiju Ustavnog suda.

"Ti podaci su dostavljeni nakon četiri održane sjednice Ustavnog suda, na kojima je raspravljano o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije jednom sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, na kojima nije postignuta jednoglasnost, ali ni većinski stav, pa je nakon dostavljanja obavještenja Ustavnom odboru o stavovima sudija Ustavnog suda (troje sudija je bilo stava da ispunjenost uslova treba cijeniti prema Zakonu o radu, a dvojica sudija su smatrali da te uslove treba cijeniti prema Zakonu o PIO), na zahtjev tog odbora izvršeno dostavljanje traženih podataka. Nakon toga, Skupština Crne Gore je konstatovala prestanak funkcije tom sudiji sa danom početka primjene izmjene Zakona o radu, kojom je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66 godina života, umjesto sa 67 godina, kako je to ranije bilo propisano", piše u reagovanju. 

U konkretnom slučaju, prema njihovim tvrdnjama, Armenko nije zakazala, pa samim tim ni održala ni jednu sjednicu Ustavnog suda za više od pet mjeseci.

"Koja bi za predmet odlučivanja imala ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, već je sračunato i, vjerujemo, dogovoreno odlagala zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda sa tom tačkom dnevnog reda kako bi Ustavnom odboru pružila priliku da zatraži dostavljanje podataka o godinama života i stažu sudija Ustavnog suda", piše u reagovanju.

Ističu da Armenko nije htjela da zakaže sjednicu Ustavnog suda ni na pisani zahtjev troje sudija za zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda na kojoj bi se odlučilo o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću zbog predstojećeg sticanja uslova za starosnu penziju.

"Konačno, sve ovo upućuje na zaključak da je Armenko perfidno zloupotrijebila raniju situaciju primjenjujući to na sadašnju neuporedivu situaciju. Takođe, nije tačno da „dugogodišnje sudije Ustavnog suda, sa višedecenijskim iskustvom ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja“, jer mi upravo zbog višedecenijskog iskustva i akumuliranog znanja nemamo problem sa razumijevanjem i pravljenjem razlike između navedenih pravnih instituta, već imamo problem sa neshvatanjem predsjednice pozicije predsjednika Ustavnog suda (prvi među jednakima), i njenim postupanjem mimo Ustava i Zakona o Ustavnom sudu", piše u saopštenju.