M.M.Lj.

HRA

Saslušani svjedoci na suđenju Slobodanu Pekoviću optuženom za ratni zločin u Humu

Danas je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u BiH. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine ubio Muja i Eminu Šabanović u selu Hum kod Foče, te silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.

Kako piše Akcija za ljudska prava (HRA), prilikom iznošenja odbrane, Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama gdje se potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Na te okolnosti danas su saslušana četiri svjedoka – Esad Šabotić koji je toga dana bio dežurni službenik u Službi unutrašnjih poslova u Plužinama (SUP); Veselin Bakrač – službenik koji je Pekovića toga dana priveo u stanicu policije; Sreten Dubljević – tadašnji načelnik SUP-a u Plužinama i pomenuti Obren Gojković.

Esad Šabotić je, kako navode iz HRA,  svjedočio da je Pekovića te 1992. godine poznavao iz viđenja, te da se sjeća njegove tuče sa Gojkovićem. Zbog protoka vremena nije mogao da odredi kada se ona odigrala, ali misli da je bila za vrijeme trajanja sukoba u bivšoj SFRJ, konkretno u BiH. Sjeća se da je Peković zbog te tuče priveden, ali se nije mogao sjetiti ko ga je priveo niti da li su protiv njega preduzimane bilo kakve radnje.

Svjedok Veselin Bakrač pojašnjava da je za vrijeme oružanih sukoba radio na graničnom prelazu Šćepan Polje koji se nalazi u neposrednoj blizini sela Hum. Po njegovoj slobodnoj procjeni, udaljenost od Plužina do Huma je nekih 30km i automobilom se iz jednog do drugog mjesta može stići za pola sata. Navodi da se sjeća tuče između Slobodana Pekovića i Obrena Gojkovića, jer je toga dana po povratku sa Šćepan Polja bio zadužen za Pekovićevo privođenje.

“Do tuče je došlo u prijepodnevnim satima, jer su sa mnom po Pekovića otišli policajci iz noćne smjene. Mislim da je to bilo istog dana kada i akcija tzv. čišćenja Huma. Zvali su me da se vratim na Šćepan Polje, jer se vojska iz BiH uputila ka kafanama koje se tu nalaze, ali ih nismo pustili da prođu. Prolazili su nesmetano samo civili. Sve se to nalazi u evidencijama ulazaka i izlazaka koje se i dalje nalaze u stanici policije u Plužinama, a mislim da se radilo o osmom ili devetom junu”, kazao je Bakrač.

Bakrač navodi i da je tuča Pekovića i Gojkovića upisana u knjigu događaja SUP Plužine, kao i da su se o takvim stvarima obaviještavali i Dežurni operativni centar putem telegrama, kao i stanica policije u Nikšiću.

“Ništa nije smijelo da ostane samo u Plužinama – o svim događajima je morao da se obavijesti Nikšić, a nekada i Podgorica”, rekao je Bakrač.

Na posebno pitanje specijalne tužiteljke Tanje Čolan Deretić, gdje je ta knjiga događaja sada, Bakrač je pojasnio da je za njom u ranijem periodu postojalo veliko interesovanje.

“Lično sam je nosio sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, Marku Dakiću, kada se ispitivao slučaj ubistva porodice Klapuh, ali ne znam gdje se danas nalazi”, kazao je on.

Sreten Dubljević, dalje svjedoči da je Pekovića na dan tuče sreo samo u blizini autobuske stanice u Plužinama negdje oko 10h, ali da ga kasnije, po povratku sa kafe u stanici policije nije sretao jer nije bio tamo.

 “Taj dan smo dobili informaciju o upadu paravojnih formacija u selo Hum. Mislim da sam i ja potom otišao do Šćepan Polja, ali nismo mogli ići do Huma zbog opasnosti od mina. O svemu što se desilo dva-tri dana smo prikupljali informacije od mještana Šćepan Polja i o toj akciji smo obavijestili Podgoricu putem telegrama” , kazao je Dubljević.

Dubljević takođe navodi da je od Plužina do Huma udaljenost nekih 30km najbljižim putem. Pojašnjava i da postoji sporedni, duži put preko Pivske planine.

Obren Gojković govorio je o okolnostima pod kojima je nastala tuča između njega i Pekovića. Iako nije mogao da precizira datum kada se ona dogodila, tvrdi da se radilo o ranim jutarnjim satima, nešto prije 9h.

“Odmah sam otišao u dom zdravlja u Plužinama, gdje sam previjen, a nakon toga poslat na ušivanje u Nikšić. Tako sam na hirurškom odjeljenju proveo par dana”, rekao je Gojković.

 Medincinsku dokumentaciju o ovome ne posjeduje, ali vjeruje da se ona može pribaviti.

Prema svjedočenjima ranijih svjedoka, prevashodno Fejza Šefredina  napad na selo Hum započeo je 8. juna 1992. godine u pola šest ujutru.

Naredna dva ročišta zakazana su za 8. i 10. oktobar 2024. godine, kada se očekuje saslušanje preostala tri svjedoka i odlučivanje o postavljenom imovinskopravnom zahtjevu oštećene A1.

Advokat Dalibor Tomović oštećenu A1 zastupa u okviru projekta NVO Akcija za ljudska prava “Zajedno do pravde – pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).