M.V.

MEĐUNARODNI IZVJEŠTAJI

Crnogorski Javni servis najbolje ocijenjen u regionu

Od svih nacionalnih emitera u regionu, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), prema izvještaju EU o stanju ljudskih prava i sloboda, bilježi najbolje rezultate i predstavlja svijetlu tačku na Zapadnom Balkanu.

U izvještaju, koji je sastavio visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj i koji je objavljen na sajtu EU 29. maja, dat je osvrt i na medijske slobode, a posebno rad nacionalnih javnih emitera. 

"Medijsko nebo je raznoliko i veoma polarizovano. Sa neujednačenom primjenom novinarskog etičkog kodeksa i profesionalnih standarda. Generalno, vlasti su pružile brze i efikasne policijske i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima. Međutim, nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva. Novi medijski zakon nije usvojen. Radio Televizija Crne Gore (Radio Televizija Crne Gore – RTCG), nacionalni javni emiter nastavio je da proizvodi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i tokom izbora", navodi se u dokumentu.

Albanija: Novinari podvrgnuti zastrašivanju

Albanija je prema izvještaju Reportera bez granica pala za tri mjesta, na 99. uslijed zastrašivanja novinara od strane političara i interesa organizovanog kriminala.

Reporteri bez granica su upozorili da se u Albaniji često krši pravo na pristup javnim informacijama, pri čemu vlada centralizuje komunikaciju, a navodi se da je vladajuća Socijalistička partija politizovala javne medije tako što je 2023. godine imenovala političke saradnike za javnu radio-televiziju Albanije RTSH.

Politički pritisci i nesigurni finansijski uslovi u BiH

Za razliku od Crne Gore, prema nalazima za Bosnu i Hercegovinu, javni emiteri ostaju pod političkim uticajem, i u nesigurnim finansijskim uslovima.

Navodi se da je zbog kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina  nazadovala u garantovanju slobode izražavanja.

"Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora", upozorava se u izvještaju.

Dodaje se da su javni emiteri "i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima".

Zakonska rješenja koja su potrebna za unapređenje rada medija, slobode izražavanja i transparenosti javnih institucija donesena su u obliku koji može naškoditi medijskim slobodama.

Napadi na novinare i finansijska nestabilnost BHRT-a problemi su koji su i dalje aktuelni u Bosni i Hercegovini.

Sjevernoj Makedoniji potrebna reforma Javnog servisa i finansijska održivost

U Sjevernoj Makedoniji, kako se navodi, potrebna je reforma javnog servisa da bi se ojačali njegova nezavisnost, profesionalni standardi i finansijska održivost. 

"Sveukupno okruženje ostaje povoljno za slobodu medija i omogućava kritičko izvještavanje, iako je transparentnost institucija prilično loša", navodi se u izvještaju Reportera bez granica (RSF), objavljenom ranije.

Dodaju da zbog jake političke polarizacije, mediji mogu biti izloženi pritiscima vlasti, političara i poduzetnika, a javnom emiteru nedostaje "uređivačka i finansijska nezavisnost."

Udruženje "Online medija" nedavno se osvrnulo na stanje u medijima u S. Makedoniji, a posebno na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima.

Utvrđeno je da se nastavlja praksa selektivnog dodeljivanja budžetskih sredstava medijima. Pozvali su premijera da povuče tekst predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima, budući da u aktuelnom tekstu Vlada nije osjetila potrebu da onlajn medije, odnosno internet portale, uvrsti u član 2. Zakona o medijima, gdje su mediji definisani.

RSF: U Srbiji netransparentne i pristrasne medijske regulacije

Kada je u pitanju Srbija, navedeno je da zakonodavni proces o medijima nije u potpunosti završen u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, što se i navodi u nedavnom izvještaju EU o ljudskim pravima.

Srbija je u Izvještaju Reportera bez granica (RSF) za 2023. godinu rangirana na 98. mjestu, od ukupno 180 država, kao pretposlednja u konkurenciji svih zemalja članica i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji.

Lošije kotirana od nje je jedino Albanija na 99. poziciji.

Medijske slobode u Srbiji dostigle su najniži nivo od kreiranja Svjetskog indeksa slobode medija 2002. godine, prema pomenutom izvještaju.

Srbija je na ovoj poziciji zbog, kako se navodi, nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima, netransparentne i pristrasne medijske regulacije ali i sveukupnog političkog ambijenta koji je neprijateljski nastrojen prema novinarima.

Kosovo: Medijski sektor ranjiv na politički uticaj

Kada je riječ o medijskom sektoru na Kosovu, navodi se da isti pati od nedostatka transparentnosti u vlasništvu i finansiranju i nedostatka finansijske samoodrživosti, što ga čini ranjivim na politički uticaj i finansijski pritisak, navodi se u Izvještaju Evropske komisije za 2023.

Javni emiter se finansira iz javnog budžeta, dok se privatni mediji oslanjaju na oglašavanje kao primarni izvor prihoda. Održivo rešenje za finansiranje javnog emitera i obezbjeđivanje njegove uređivačke nezavisnosti tek treba da se pronađe, ocjenjuje EK.

Reporteri bez granica u izveštaju objavljenom na Svjetski dan slobode medija, navode da, iako je na Kosovu medijsko tržište raznoliko, njegov razvoj je ograničen njegovom malom veličinom i etničkim podjelama.

“Sloboda medija je ugrožena ispolitizovanom regulativnom, nedovoljnim pristupnom informacija i porastom fizičkih napada”, navodi se u izvještaju.

Uprkos maloj veličini i podijeljenosti po etničkim linijama, Kosovo dodaju, ima pluralističko i dinamično medijsko tržište.

“Sve u svemu, mediji zavise od oglašavanja bilo vlade ili političkih partija, a oba se distribuiraju na netransparentan i pristrasan način. Pored toga, preko svojih vlasnika, privatne medijske redakcije su izložene mešanju moćnih političkih ili poslovnih grupa”, navodi se u izvještaju.

Napominju da se mediji na srpskom jeziku suočavaju sa dodatnim izazovom malog tržišta na kome neki mediji zavise od finansiranja iz Srbije, dok nezavisni mediji ne bi opstali bez međunarodnog finansiranja.

Crna Gora: RTCG proizvodi politički izbalansiran sadržaj

Za razliku od zemalja regiona, u Crnoj Gori stanje je drugačije.

"RTCG, nacionalni javni emiter nastavio je da proizvodi politički izbalansiran sadržaj, uključujući i tokom izbornih perioda", navodi se u izvještaju EU koji je 29. maja objavljen u Briselu. 

Inače, Javni servis Crne Gore u kontinuitetu bilježi pozitivne trendove. 

Tako je gledanost Prvog programa od septembra 2021. do marta ove godine veća za 17,5 odsto, Drugog za čak 100 odsto. Dnevnik u istom periodu bilježi rast gledanosti od 21, a Jutarnji program od 20 odsto.

Paralelno s Televizijom, Portal je samo za posljednjih godinu dana povećao broj posjeta za 113 odsto.

Osim gledanosti, raste i povjerenje u Javni servis. Zanimljiv podatak je da je povjerenje u Televiziju Crne Gore, ako uporedimo dva istraživanja - jedno iz 2022. i drugo od 15. maja ove godine, koja je objavio Digitalni-forenzički centar, veće za 108 odsto.

Posljednje istraživanje Digitalnog-forenzičkog centra pokazalo je da se i Portalu RTCG najviše vjeruje.

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Anketu o tome sproveo je Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Erozija pluralizma medija i u EU

Valja napomenuti da je posljednjih godina, Evropska unija patila od erozije slobode i pluralizma medija, posebno u Mađarskoj i Poljskoj, gdje je to bio dio šireg pada demokratskih standarda koji je preokrenuo dobitke postignute tranzicijom iz komunizma.

Glavni problemi uključuju nedostatak nezavisnosti medijskih regulatora; javni mediji koje karakteriše pristrasnost izvještavanja, zarobljavanje privatnih medija i stvaranje prepreka za privatne medije nezavisne od vlade.

Na primjer, u Mađarskoj i Poljskoj, javni emiteri su obavezni prema domaćem zakonu i zakonu EU da ispune svoju misiju pružanjem raznovrsnog programa koji karakteriše istinitost, pluralizam i nepristrasnost. Međutim, u jednom ili drugom trenutku, oni su postali oruđe pristrasnih antiopozicionih uređivačkih politika.