A.M. [ Portal RTCG ]

GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI

Od referenduma 18 godina - gdje smo i kuda idemo

Na referendumu prije 18 godina Crna Gora je obnovila samostalnost. Na referendumsko pitanje "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodnopravnim subjektivitetom?" "da" je zaokružilo 55,5 odsto građana. Glasalo je 86,5 odsto od ukupnog broja birača, a da bi referendum bio uspješan, podršku jednoj opciji moralo je dati minimum 55 odsto izašlih birača.

Nezavisnost je zvanično proglašena na sjednici Parlamenta 3. juna iste godine.

Referendumska kampanja protekla je u atmosferi tenzija između pristalica Bloka za nezavisnu Crnu Goru i partija okupljenih u Bloku za zajedničku državu sa Srbijom. Manjinski narodi bili su dio bloka za nezavisnost.

Sagovornici Portala RTCG različito odgovaraju na pitanje o aktuelnom stanju u društvu. Dok dio smatra da Crna Gora nije odmakla mnogo od te 2006. godine, ostali ukazuju na napredak, posebno u ekonomskoj sferi, te da ova generacija političara ima šansu da napravi istorijske promjene, smatraju sagovornici.

Funkcioner SDP-a Mirko Stanić stava je da Crna Gora danas na žalost nije tamo gdje je trebala da bude da su se ostvarili snovi onih koji su 21.maja 2006. godine izglasali obnavljanje njene nezavisnosti.

"I pored značajnih uspjeha, ulaska u brojne međunarodne institucije, NATO savez i omogućavanje značajnog razvoja ekonomije i povećanja standarda građana - očekuju nas brojni izazovi na koje kao društvo moramo dati zajednički odgovor", smatra Stanić.

Crna Gora je, smatra on, 2006. dobila šansu da postane moderna, visokorazvijena država sa jakim institucijama i visokim životnim standardnom građana.

"Nažalost, za postizanje ovih ciljeva nije bilo dovoljno političke volje, ali da budemo iskreni i neke naše tradicionalne norme ponašanja su predstavljale značajnu barijeru za ostvarivanje ovih ciljeva", kaže Stanić.

Bivši predsjednik Narodne stranke Predrag Popović smatra da je Crna Gora tamo gdje je i bila te 2006. godine.

"Sa svim posledicama na koje smo upozoravali prije, tokom i nakon referenduma, ali i sa mnogo izraženijim nejedinstvom, upravo oko onih pitanja, zbog kojih smo i bili za opciju očuvanja zajedničke države sa Srbijom. To se prvenstveno odnosi na pitanje  euro-atlanskih integracija, statusnih i identiteskih pitanja, ali, ništa manje važno, i oko odnosa prema borbi pritiv kriminala i korupcije", istakao je on.

Da je Crna Gora i dalje duboko podijeljeno društvo, smatra i poslanik Albanskog foruma i počasni predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA), Nikola Camaj. 

"Podjele su se hranile svih ovih godina, i to radi opstajanja na vlasti strukture kojoj je izgleda falilo ideja da drugačijim pristupom zasluži povjerenje građana Crne Gore. Mi Albanci, pa i ostale manjine smo uložili sav svoj politički trud i kredibilitet u uspostavljanju nezavisne Crne Gore, i za članstvo u NATO, i podržali državotvorne strukture da nastave na kursu euro-integracija, što na žalost nije iskorišćeno na najbolji način. Dragocijeno vrijeme za državu je izgubljeno", smatra on.

Istina je, kako kaže, da je Crna Gora napravila ogroman iskorak u odnosu na prije 18 godina, "iako nedovoljan u odnosu na tadašnja očekivanja".

Camaj vjeruje da će Crna Gora dobiti IBAR u junu, što je, kako kaže, odraz ispravnosti aktuelne strukture.

"Moram da istaknem da ovome svoj doprinos daje i dosta konstruktivna opozicija, koja ipak euro-integracije drži za svoje čedo. Svakako preduslov za dalje napredovanje na euro agendi jeste uspostavljanje vladavine prava, ozbiljna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a svakako i poboljšanje izborne regulative, i zakonskog okvira iz korpusa manjinskih prava", istakao je Camaj.

Analitičar Predrag Zečević smatra da je Crna Gora  napredovala u ekonomskoj sferi.

"Prosječne plate i penzije su gotovo 4 puta veće nego početkom 2006. godine, BDP je više nego utrostručen, a broj zaposlenih je veći za 100.000. Za rast plata i penzija najveće zasluge imaju svakako postavgustovske Vlade, nakon demokratske smjene vlasti 2020.godine. Kao vrijedan rezultat ističem članstvo u NATO, a opšti je utisak da se daleko više moglo postići u evropskim integracijama", osvrnuo se Zečević.

Smatra i da Vlada Milojka Spajića, "zbog sjajnih početnih uslova ima veliku šansu da uvede Crnu Goru u EU".

Ovaj stav ne dijeli Predrag Popović, koji dodaje da stepen zaduženosti Crne Gore dostiže kritične razmjere.

"Standard je odavno prestao biti prednost Crne Gore u odnosu na najbliže okruženje, a od velikih infrastrukturnih objekata, izuzev prioritetnog dijela auto-puta Bar-Boljare, koji je nakon ogromnih prekoračenja, usled neadekvatnih i nestručnih projektovanja, konačno završen, nije se odmaklo dalje od idejnih rešenja. Od završetka procesa restitucije, još uvijek smo daleko", kaže Popović.

Dodaje da je loše stanje u pravosuđu, školstvu, zdravstvu, kulturi.

"Ukratko, velika očekivanja su se pretvorila u velika razočarenja. Ne zbog objektivnih, već gotovo isključivo iz subjektivnih razloga", istakao je on.

Dodaje i da je stanje u društvu ogledalo ovih prethodnih problema.

"Režim, nakon sticanja nezavisnosti, čiji je glavni moto na referendumu bio da se ništa suštinski mijenjati neće izuzev pasoša, posijao je sjeme tolikih raskola u društvu, da će trebati decenije mukotrpnog rada i strpljenja da bi se te posledice sanirale, a Crna Gora vratila sebi i prestala biti "nekom majka, a nekom maćeha"", dodaje Popović.

Ocjenjuje da je Crna Gora danas najmanje nezavisna država, "sem što je to u formalnom smislu".

"Više je nego očigledno da će se sve manje pitati o samoj sebi kako se bude dublje uvlačila u te tzv. evro-atlanske integracije. Mi smo dobili zastavu, himnu i novo pismo, a naši patroni sve ostalo", zaključuje Popović. 

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić kaže da je dug put od 2006. do danas, ali da je glavna prekretnica u tom periodu svakako smjena trideset godina duge vladavine DPS-a, kada su u avgustu 2020. godine građani, kako kaže, dobili priliku da sebi vrate državu, "otmu je iz kandži organizovanog kriminala".

Ocjenjuje da, iako su postignuti značajni koraci naprijed, Crna Gora se nalazi na raskršću između stagnacije i napretka.

"Taj proces koji je krenuo 30. avgusta treba nastaviti kako bi se Crna Gora istinski, suštinski u potpunosti oporavila i vratila sebi u svakom smislu. Crna Gora je danas daleko slobodnija zemlja, ali nas ozbiljno brinu negativne tendencije koje prijete njenom napretku. Na unutrašnjem planu suočavamo se s nizom problema kao što su politička nestabilnost, korupcija i kriminal koji je još uvijek prisutan u mnogim sferama društva kao i slabi institucionalni kapaciteti. Na svemu ovome treba predano raditi", poručuje Milačić.

Naglasio je da je potrebno nastaviti i osnažiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer su, kako kaže, ovi problemi ukorijenjeni i zahtijevaju odlučne poteze i mjere.

"Ovdje između ostalog mislim na hapšenje ključnih ljudi iz bivšeg režima, a jedan od njih je i Milo Đukanović. Bez ovoga, nema zaokružene borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, nema vladavine prava i nema potpunog oslobođenja Crne Gore", navodi Milačić.

Osvrnuo se na neriješeno pitanje dvojnog državljanstva, i statusa srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori.

"Vjerujem da na desetine hiljada ljudi u Crnoj Gori ne može da riješi neke osnovne stvari zbog nemogućnosti sticanja crnogorskog državljanstva. Zbog ovoga ali i zbog statusa srpskog jezika u Crnoj Gori očekujemo da će rezultati popisa biti objavljeni što prije, kako bi se i na osnovu statističkih podataka krenulo u rješavanje pitanja dvojnih državljanstava ali i pokrenula procedura za dodjelu statusa službenog jezika srpskom jeziku za koji vjerujemo da je i većinski jezik u Crnoj Gori", smatra Milačić.

Prema njegovim riječima vladavina prava mora biti prioritet, "jer samo kroz izgradnju jakih i nezavisnih institucija možemo osigurati pravičnost i sigurnost za sve građane. Takođe, potrebno je raditi na poboljšanju životnog standarda kroz ekonomske reforme koje će privući investicije i otvoriti nova radna mjesta".

Milačić se osvrnuo na izazove, koji, kako kaže dolaze iz složenih regionalnih odnosa.

"Mi danas imamo otvoreno pitanje rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici koje duboko dijeli i polarizuje crnogorsko društvo i koje već ima destabilizirajući efekat na međunarodne odnose i reputaciju Crne Gore u regionu. Smatramo da je najavljena podrška Rezoluciji o Srebrenici katastrofalan potez ove Vlade i može nanijeti samo štetu prije svega srpskom narodu ali i državi Crnoj Gori. Crna Gora treba da bude nepokolebljivo posvećena istinskom pomirenju i pravdi, te iskreno vjerujemo da će predstavnici Vlade Crne Gore poslušati glas građana i razuma te u konačnom glasati protiv Rezolucije. Moramo biti posvećeni principima pravde, jednakosti i stabilnosti kroz razumijevanje i dijalog za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i međusobnom poštovanju, a ne poslušništvu, dodvoravanju i izdaji interesa naroda Crne Gore", istakao je Milačić.

Danas, kako kaže Mirko Stanić iz SDP-a, nažalost stagniramo.

"Slobode za koje smo se izborili i borbe koje smo vodili za stvaranje građanskog, otvorenog i sekularnog društva ćemo morati voditi i u ovim godinama. Ali kao što su oni koji su htjeli marionetsku i vazalnu Crnu Goru izgubili tu bitku devedesetih, izgubiće je i danas. Snaga i odlučnost građana Crne Gore nijesu nikad bili upitni. Upitno je bilo na koji način kanalisati tu energiju, volju i znanje", istakao je Stanić.

Zbog toga je to zadatak ove generacije društvenih i političkih aktera, smatra on.

"Da od naše zemlje naprave najbolje mjesto za život na Balkanu. Da naši roditelji uživaju pristojnu starost, a mladi žive poput vršnjaka iz EU. Da se potisne tolerancija na netoleranciju drugačijeg i različitog u našem društvu. Da naše društvo - naša Crna Gora konačno počne da koristi kapacitet svih 100% stanovnika uz zajedništvo, uvažavanje i empatiju", kaže Stanić.