B.B. [ Euronews ]

Sprema li se novi rat? Američki ratni brodovi se gomilaju u vodama blizu Venecuele

Predsjednik SAD Donald Tramp raspoređuje flotilu ratnih brodova i druge vojne resurse u vode blizu Venecuele radi operacije usmjerene protiv predsjednika te države Nikolasa Madura. Ovaj potez je rezultat rastućeg nezadovoljstva venecuelanskim liderom zbog priliva ilegalnih narkotika u SAD. Maduro je inače na američkoj potjernici još od optužnice iz 2020. za narko-terorizam i trgovinu drogom.

Tramp je prošle nedjelje naredio da najmanje tri razarača klase Arlej Burk sa navođenim raketama, jedna podmornica i druga vojna oprema krenu ka južnoameričkoj zemlji, potvrdio je u srijedu izvor vojnog portala "War Zone".

Ova klasa brodova predstavlja "kičmu" američke mornarice. Poznati su po svestranosti i naprednim borbenim sistemima. Brodovi su dizajnirani da se istovremeno suprotstave prijetnjama iz vazduha, kopna, mora, pa čak i ispod vode.

Podsjetimo, američka mornarica je pred udare na Iran u junu takođe rasporedila veliki broj ratnih brodova u Arapskom moru, ali je tom prilikom imala i nosače aviona. Tada su lansirane krstareće rakete "Tomahavk" na iranska nuklearna postrojenja, ali je glavni napad izveden stelt bombarderima B-2 sa ogromnim bombama GBU-57.

Pomenuti razarači raspolažu "Ejdžis" sistemom, kombinacijom radara, naprednih računara i raketne tehnologije koji omogućava detekciju i lansiranje u realnom vremenu protiv višestrukih prijetnji.

Razvijen tokom Hladnog rata i kontinuirano nadograđivan, "Ejdžis" brodovima pruža nivo situacione svijesti o okruženju i automatizovane komande kojem malo koja mornarica u svijetu može da parira, piše Miami Herald.

Fazni radar sistema može da prati stotine meta u vazduhu i na površini istovremeno, dostavljajući podatke borbenom informacionom centru broda. Te informacije omogućavaju komandantima da pokrenu odbrambene ili ofanzivne udare za nekoliko sekundi, bilo da presretnu dolazeću krstareću raketu, napadnu neprijateljske avione ili usmjere rakete "Tomahavk" na kopnene ciljeve udaljene stotinama kilometara.

Najubojitiji dio arsenala ovih razarača je vertikalni sistem za lansiranje (VLS) kapaciteta 96 raketa, koji može biti napunjen raznovrsnim oružjem. To uključuje krstareće rakete "Tomahavk" za napade na kopno velikog dometa, standardne rakete za vazdušnu i raketnu odbranu i ASROC protivpodmorničke raketne.

Ranije ove nedjelje, Rojters je prenio da se, pored razarača, oko 4.000 marinaca u okviru grupe od tri amfibijska broda (ARG) takođe uputilo u taj region. Ukoliko se sve ovo ispostavi kao tačno, to bi značilo raspoređivanje izuzetno velike, svestrane i moćne američke armade blizu obala Venecuele.

Priroda ovih poteza ostaje nejasna, ali se smatra da su oni dio Trampovih širih napora da vojsku uključi u borbu protiv narko-kartela.

Iako je priroda američkog vojnog odgovora još uvijek nepoznata, raspoređivanje ARG-a i razarača sa vođenim raketama šalje veoma jak signal Maduru, navodi War Zone. Pentagon bi mogao da izvede vazdušne napade, presretne pošiljke ili čak brzo iskrca određeni broj trupa na kopno iz međunarodnih voda, ako Tramp tako odluči.

Kao odgovor, Maduro je u ponedjeljak najavio raspoređivanje više od 4,5 miliona pripadnika milicije širom zemlje. To su dobrovoljci čija je uloga da ojačaju oružane snage u odbrani od spoljašnjih i unutrašnjih napada.

"Imperija je poludjela i ponovo prijeti miru i spokojstvu Venecuele“, rekao je Maduro na mitingu u Karakasu, ne navodeći konkretne mjere.

Tramp, čiji sukobi s Madurom datiraju još iz njegovog prvog predsjedničkog mandata, optužio je venecuelanskog lidera da je ključni dio međunarodne trgovine drogom, koju je označio kao prioritet za obračun.

"Predsjednik Tramp bio je veoma jasan i dosljedan. On je spreman da upotrijebi svaki element američke moći da zaustavi priliv droge u našu zemlju i privede odgovorne pravdi. Madurov režim nije legitimna vlada Venecuele. To je narko-teroristički kartel na čijem čelu je Maduro. Stav ove administracije je da on nije legitiman predsjednik, već begunac na čelu kartela optužen u SAD za šverc droge“, rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit u utorak odgovarajući na pitanja o raspoređivanju trupa i mogućnosti da SAD pošalju vojnike u Venecuelu.

Prošle nedjelje, američki zvaničnici rekli su CNN-u da je naređeno razmještanje mornarice u regionu radi obuzdavanja narko-grupa. U ponedjeljak, Rojters je izvijestio da će razarači "USS Grejvli", "USS Džejson Danam" i "USS Sampson" i oko 4.000 vojnika stići na rub venecuelanskih teritorijalnih voda u roku od 36 sati.

"Taj američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da će dodatno angažovanje vojnih resursa uključivati nekoliko izviđačkih aviona P-8, ratne brodove i najmanje jednu jurišnu podmornicu. Proces će trajati nekoliko mjeseci, a plan je da oni djeluju u međunarodnom vazdušnom prostoru i međunarodnim vodama“, dodao je Rojters.

Zvaničnik je takođe rekao da se mornarički resursi "ne mogu koristiti samo za obavještajne i izviđačke operacije, već i kao lansirna platforma za ciljanje udara ukoliko se donese takva odluka“.

Drugi vojni portal "Task & Purpose" je u ponedjeljak prenio da je amfibijska borbena grupa (ARG) Ivo Džima i 22. ekspediciona jedinica marinaca (MEU) "isplovila iz mornaričke baze Norfolk 14. avgusta“. Snage uključuju više od 4.500 mornara i marinaca na tri broda: amfibijsko jurišni brod klase vosp "USS Ivo Džima" i transportne brodove sa dokovima klase San Antonio "USS San Antonio" i "USS Fort Loderdejl".

Iako je mornarica u početku opisala kretanje ARG/MEU kao "redovnu misiju“, mediji su dodali da su Reuters i CNN izvijestili kako grupa Ivo Džima ide ka južnim Karibima kao dio borbe protiv narko-kartela. To je potvrdio i jedan vojni zvaničnik za Task & Purpose.

Međutim, raspoređivanje ARG-a prekinuto je kada ih je uragan Erin primorao na povratak u Norfolk, prenio je Američki mornarički institut (USNI) u utorak.

Za šta SAD terete Madura?

Maduro je optužen pred federalnim sudom u Njujorku 2020. godine, tokom prvog Trampovog mandata. On i još 14 saradnika, uključujući bliske saveznike, suočavaju se sa optužnicama za narko-terorizam i zavjeru sa kolumbijskom pobunjeničkom grupom FARC radi krijumčarenja kokaina.

"Više od 20 godina, Maduro i brojni visoki saradnici navodno su sarađivali sa FARC-om, uzrokujući ulazak tona kokaina koji je razorio američke zajednice“, rekao je tadašnji državni tužilac SAD Vilijam P. Bar.

Tada su SAD ponudile nagradu od 15 miliona dolara za njegovo hapšenje. Kasnije je podignuta na 25 miliona, a početkom ovog mjeseca Ministarstvo pravde Trampove administracije objavilo je da se nagrada povećava na 50 miliona dolara.

U drugom potezu protiv venecuelanskih kartela, Tramp je u februaru označio nacionalni kartel Tren de Aragua, MS-13 u Salvadoru i šest meksičkih grupa kao strane terorističke organizacije. Njegova administracija je takođe pojačala sprovođenje imigracione politike protiv osumnjičenih članova bandi, uključujući i slanje hiljada vojnika na južnu granicu.

Predsjednik Kolumbije: Gringosi su ludi

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro izjavio je u utorak uveče da je poslao poruku Trampu preko posrednika, upozoravajući da bi vojni napad na susjednu Venecuelu mogao uvući njegovu zemlju u regionalni sukob.

Govoreći tokom sjednice vlade posvećene bezbjednosnim pitanjima, Petro je rekao da SAD rizikuju katastrofu raspoređivanjem mornarice u Karipskom moru, svega nekoliko milja od obale Venecuele.

"Gringosi su ludi ako misle da će invazija na Venecuelu riješiti njihove probleme. Uvlače Venecuelu u situaciju poput Sirije, s tim da uvlače i Kolumbiju“, kazao je Petro.

Kolumbijski lider dodao je da njegovo upozorenje Trampu nije čin lojalnosti Maduru, s kojim Vašington već dugo ima zategnute odnose.

"Rekao sam Trampu, preko njegovih izaslanika, da bi to bila najgora greška. I nije, kako mediji kažu, da smo mi saveznici Madura. Moj mandat će proći, kao i njegov, kad god to bilo. Moj mandat određuje Ustav“, naglasio je ljevičarski lider.

Inače, Petro se pozicionirao kao kritičar američke spoljne politike u regionu, dok istovremeno poziva Venecuelu da spriječi prisustvo kolumbijskih gerilskih grupa na svojoj teritoriji, što dodatno komplikuje situaciju.