K. J.

Bošnjačko vijeće

Promovisati bosanski jezik u školama i na Javnom servisu

Povodom 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori čestita svim građanima koji čine, njeguju i uvažavaju, jezičko bogatstvo raznolikosti u Crnoj Gori. Uputili su inicijativu školama da održe javni čas na kojem će učenike upoznati sa osnovnim karaktereistikama bosanskog jezika i bošnjačke književnosti.

Poručuju da je maternji jezik temelj kulturnog identiteta, tačka prepoznavanja i opstojnosti jednog naroda, osnov za uvažavanje i razumijevanje  različitosti.

“Pripada onima koji se služe tim jezikom i njihovo je pravo da ga imenuju onako kako smatraju da je najbolje. Uprkos stoljetnjim osporavanjima, negacijama i asimilaciji, Bošnjaci su istrajali da svoj jezik nazivaju bosanski. Među stručnjacima nema dileme da je jezik Bošnjaka - bosanski jezik, „po svim suštinskim karakteristikama isti sa jezicima ostalih Južnih Slovena, naročito, Crnogoraca, Srba i Hrvata, naravno uz sve lokalne i regionalne razlike, jednako zaokružen i osoben koliko i bilo koji od jezika pomenutih i ostalih južnoslovenskih naroda”, navodi se u saopštenju.

U tom kontekstu, ovaj dan je kažu, podsjećanje da kontinuirano promovišemo ne samo jezik, već i kulturu, duhovnost i tako utemeljujemo čvrste osnove za  savremeno uvažavanje prava svih koji čine društvo različitosti u Crnoj Gori.

Kako navode, motiv da se održi javni čas je važnost njegovanja maternjeg jezika, temelja nacionalnog i kulturnog identiteta, tačke prepoznavanja i opstojnosti svakog naroda, kao i osnove za promociju, uvažavanje  različitosti, tolerancije i razumijevanja.

“Od predavača očekujemo da ukažu na znašaj njegovanja jezičke tradicije kao i na srodnosti i razlike četvoroimenog jezika  - crnogorski-srpski-bosanski-,hrvatski (CSBH) sa posebnim fokusom na posebnosti bosanskog jezika i  bošnjačke književnosti”, navodi se, između ostalog u saopštenju.

Ističu da se ne koriste udžbenici pisani na bosanskom jeziku, niti je ustanovljena školska praksa - nastava koja adekvatno protežira jezik, kulturu i duhovno nasljeđe jednog od atohtonih  naroda u Crnoj Gori. 

“U  školskim udžbenicima se ne spominje bosanski jezik, niti pisani spomenici pisani tim jezikom,  iako je poznato da je bosanski jezik pisan na pet pisama: glagoljici, bosančici, arebici, ćirilici i latinici. Nema riječi o alhamijado i divanskoj književnosti, pa nema ni sevdalinke koja zauzima jako značajno mjesto u kulturološkom prepoznavanju Bošnjaka. Apelujemo da se to stanje promijeni i postojeći nastavni planovi i programi redefinišu i uvedu neophodni sadržaji važni za identitet Bošnjska i drugih manjebrojnih naroda”, ističu u saopštenju.

Vrijeme je, ističu, da se na nekom od fakulteta u Crnoj Gori obrazuju vaspitači i nastavnici koji će stručno podržavati njegovanje jezičke tradicije ovog naroda i biti kadar na kojem će počivati njegova implementacija u obrazovnom sistemu i jsvnom životu.

“Očekujemo i da će javni medijski servisi(RTVCG I lokalni servisi) konačno spoznati potrebu i ispuniti zakonsku obavezu, te u javnom medjijskom prostoru, ustanoviti adekvatne redakcije na bosanskom jeziku, koja će proizvoditi sadržaje koji njeguju jezičko, duhovno i kulturno nasljeđe Bošnjaka, kao jednog od naroda u multikulturnom društvu naše države Crne Gore”, navodi se u saopštenju Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.