K. J.

ODBOR OKO PISA TESTIRANJA

Jakšić-Stojanović: Boriću se za depolitizaciju obrazovnog sistema

Moramo da završimo sa politizacijom obrazovnog sistema  jer je to bio veliki problem u prethodnom periodu, obrazovanje je tačka spajanja između svih nas i ne smije biti podobnih i nepodobnih, a tu mislim i na direktore i nastavno osoblje. Sve dok to ne shvatimo ne možemo naprijed, poručila je ministarka prosvjete i nauke Anđela Jakšić Stojanović.

Ona je to kazala na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport koji na sjednici razmatra loše rezultate naših učenika na PISA testiranju. Obećala je da će se boriti za depolitizaciju obrazovnog sistema.  

Ne umiju da primijene naučeno 

Ministarka je predložila da se sastaju jednom kvartalno, kako bi razgovarali o pitanjima koja opterećuju obrazovni sistem.

 “Od 2006. godine se naši učenici ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima na PISA tesiranju, mi smo uvijek bili ispod prosjeka. Nekad smo bili bolji, nekad gori ali sad smo se prvi put zapitali šta je do ovoga dovelo i što da uradimo da ovo popravimo. Učenici stiču nefunkcionalna znanja i oni ga reprodukuju za ocjenu ali ta znanja ne umiju da primijene u realnom kontekstu. Imamo veoma mali broj inzvarednih ali to je problem kada se uporedi broj luča u osnovnim i srednjim školama. Osam i po posto je dobitnika luča u osnovnim školama, pa je problem sa kriterijumima ocjenjivanja”, ukazuje Jakšić -Stojanović.

Kako navodi, PISA ne samo znanja već kako se učenici i osjećaju u školama, pa je dobro što se naši učenici osjećaju bolje nego ranije pa smo bar tu napredak ostvarili.

“Obećavam da ću se zalagati za depolitizaciju obrazovnog sistema i to sam pokazala time što su dvije državne sekretarke osobe koje nemaju veze nikakve sa politikom. Vodila sam se stručnošću i referencama. Bez depolitizacije nema ničega, a PISA je samo jedan segment koji govori o stepenu obrazovnog procesa”, istakla je Jakšić-Stojanović.

Neophodno je, kaže, analizirati nastavne planove i programe jer tu nešto nije u redu.

“Nemamo dovoljno časova iz oblasti prirodnih nauka, čaosve koji će da upute na kritičko razmišljanje, meke vještine nam nedostaju, moramo da poradimo na emocionalnoj inteligenciji. Moramo da uradimo reviziju udžbenika, metoda i tehnika rada, nedovoljno smo tu uložili da edukujemo prosvjetne radnike. Oni moraju da prate novine koje se dešavaju u obrazovnom sistemu”, predlaže ministarka prosvjete.

Istakla je da deset najplaćenijih zanimanja na svijetu prije desetak godina nijesu ni postojala.

 “To su uglavnom zanimanja iz IT tehnoogije, ali i iz oblasti zdravstva, pa su tu menadžeri vertikalnih farmi, kao i mendžeri upravljanja vodom, ali i planeri smrti.  To je novi profil, koji, kada odete da vadite nalaze, on predviđa kad ćete da umrete. To je neko ko će da vam pomogne da poslednje dane života isplanirate i uradite ono što nijeste stigli. E ja sam tu doživjela šok, zamislite da vam dijete odluči da bude baš planer smrti. Moramo obrazovni sistem da učinimo takvim da se brzo prilagodimo”, kazala je Jakšić-Stojanović.  

Predsjedniku Odbora Nikoli Rovčaninu dopao se njen predlog da se kvartalno sastaju, smatra to korisnim. 

Rezultati poražavajući, djecu ne zanima test koji nije za ocjenu 

V. d. direktorice Zavoda za školstvo Irena Pavlović, istakla je da su imali učešće u PISA testiranja, te da su saglasni da nema dovoljno časova, i da moraju raditi na rješavanju problema.

“Imamo timove na nivou škola pa danas možemo reći da imamo 226 koordinatora, kao i 4.600 obučenih profesora kojima su preko Teams aplikacije dostavljeni planovi i materijali. Shvatili smo da imamo nedosrtatak eksperimenta u nastavi i to zahtijeva opremljenost škola. Ideja je pokretna laboratorija u vidu opremljenog autobusa koji bi obilazio škole, a koji nije skup. Tu bi se ekpseriment vratio đacima", istakla je Pavlović. 

Direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Aleksandra Hajduković, kazala je da uspješnost udžbenika ne zavisi samo od izdavača, nego i od autora i nastavnika koji će taj udžbenik da prezentuju u učionici.

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, podsjetio je da smo iz matematike 54, iz čitanja 56, iz nauke na 62 mjestu. 

"Naši učenici su od tri do četiri godine u zaostatku u odnosu na OECD prosjek. Od 50 do 60 odsto su nam funkcionalno nepisemeni učenici iz te tri oblasti, a dodatno zabrinjava od 0 do 1 odsto iz nauke i čitanja onih sa najboljim postignućima", podsjetio je Trivić. 

Istakao je podatak da je više od 52 odsto njih od 15 godina, koji smatraju da je inteligencija nešto što ne mogu da promjene. 

"Učenici nam neopravdano izostaju iz škole, pa tako 22,3 odsto njih neopravdano izostaju i oni imaju i lošije rezulteta, a njih 83 odsto je kazalo da ne slušaju što nastavnci govore na času", istakao je Trivić. 

Rekao je da je 64 odsto učenika kazalo da im drugari koji koriste mobilne telefone na času, odvlače pažnju. 

Ne radi se dovoljno na obrazovanju kadra koji predaje 

Prema riječima dekanice Filozofskog fakulteta Tatjane Novović ne radi se sistemski i timski i to je problem.

“Da ne govorimo kao smo u sistemu neuvezani i kako tu nema kontinuiteta. Ako smo nesinhronizovani tu samo strada dijete. Ono se gubi u sistemu zbog naše neusklađenosti. Dajte da se ne umaramo time ko je kriv nego da riješimo sad problem, da preporuke operacionalizujemo. Nećemo prozivati krivce, ali moramo da stojimo iza svojih akcija. Neke dobro projektovane principe nijesmo dovodili do kraja”, smatra Novović.   

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta prof. dr Miljan Bigović, rekao je da nemamo studijski program za hemiju, a pričamo o razvoju prirodnih naukama.

“Važno je da imamo partnera u Ministarstvu prosvjete, a ministarka je raspoložena za to, jer moramo da školujemo kadar, a ne da nam na primjet hemiju predaju ljudi koji su iz drugih struka, a da nijesu hemičari. Oko 30 odsto je hemičara koji predaju, a to je jako mali procenat”, ukazuje Bigović.

Saglasan je i dekan Filološkog fakulteta prof. dr Igor Lakić, koji smatra da se moraju postaviti nove osnove obrazovnog sistema, da ne govoroimo samo o reformama.

“Izgubile su namse neke osnove u obrazovnom sistemu koje smo nekad imali, etika je nestala, djeca nijesu zainteresovana jer na PISA testu ne dobijaju ocjene. Luča je veliki problem i to svi znamo jer kako se dodjeljuje sad, dovode do toga da loši učenici dobiju luču i onda je to začarani kru. I obuka nastavnika je važna”, istakao je Lakić.

Snežana Kluđerović iz Centra za građansko obrazovanje istakla je da nacionalne vlasti ne predstavljaju ni roditeljima ni djeci PISA testiranje pa su djeca nemotivisana.

"Morate da budete izvan političkih uticaja ali su bronjni izazovi ispred vas", rekla je Kaluđerović.

Član Odbora Vladimir Bakrač je upitao šta to našu djecu čeka ako ne uče.

"Sankcije su važne. Niko to ne pominje. Ranije se znalo, ako ne učite, vratićete se na selo", kaže Bakrač.

Smatra da treba ubrzati proces Zakona o visokom obrazovanju, te da od toga zavisi akreditacija koja će brzo doći.

"Kad budemo raspravljali o tome, moramo da ispitamo pitanje upisne politike, pitanje luča, prijemnog ispita na svim fakultetima", predložio je Bakrač.