K. J.

ODBOR O PISA TESTIRANjU

Nekad je bila sramota prepisati zadatak, sada sramota ako ne kupite diplomu

Ranije je bila sramota prepisati zadatak, a sad ako ne donesete diplomu za dva dana, znači da se nijeste snašli, rekao je član Odbora za prosvjetu, nauku kulturu i sport, Vaso Obradovićm komentarišući katastrofalne rezultate PISA testiranja, koji pokazuju da naši učenici imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka.

Zbog ovakvih, za cijelo društvo poražavajućih rezutata testiranja, članovi tog skupštinskog tijela: Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Vuković Kuč, Aleksandra Despotović, Branislav Nenezić i Adrijan Vuksanović podnijeli su inicijativu za kontrolno saslušanje. 

Odbor nije prihvatio kontrolno saslušanje, ali su zakazali za četvrtak posebnu tematsku sjednicu kako bi razgovarali o obrazovanju. Biće pozvana ministarka prosvjete, nauke i inovacija Aleksandra Jakšić Stojanović. Vrijeme će naknadno saopštiti.

Odbor je jednoglasno prihvatio da zamjenica predsjednika Odbora bude poslanica DPS-a, Aleksandra Vuković Kuč. Ovo je bio predlog njene partijske koleginice Zoje Bojanić Lalović. 

Obradović (ZBCG)  je tokom diskusije rekao da nijesmo “skloni tome da stavimo prst na čelo” i da se zapitamo što radimo.

“Ono što je dobor mi karikiramo, a od eksternih matura smo napravili vajber grupe gdje se nastavnici udruže sa đacima i varaju na taj način sistem. Države bez obrazovanja nema, a tek ćemo u narednom periodu da vidimo šta smo uradili. Ovako ćemo morati da čekamo dugi niz godina da ono što sijemo sad, kasnije žanjemo”, kazao je Obradović.

Smatra da nam je najveći problem osnovno obrazovanje.

“Ni ranije PISA testiranje nije bilo dobro, ali smo se zavaravali i godinama pokušavamo da sakrijemo problem”, rekao je Obradović.

Predsjednik ovog Odbora, Nikola Rovčanin (Demokrate) kazao je da je Finska nekad imala jako loš obrazovni sistem, a danas najbolji.

“Prije 60 godina su bili najlošiji ali su napravili refomu. Znači, rezultati neće doći tako brzo ali moramo da se riješimo političkih djelovanja i mi smo otovoreni za to da napravimo takav korak, jer je ova oblast od ključnog značaja za naše društvo”, naveo je Rovčanin.

Bojanić Lalović je rekla da ovo pitanje traži reakciju svih.

“Ovom temom treba da se bavimo u kontinuitetu i iz više uglova. Nedobronamjerno bi bilo ako smo pod kontrolnim saslušanjem tražili odgovornost od nekoga ko je dužnost preuzeo prije mjesec dana. Aktuelna ministarka Anđela Jakšić Stojanović je za nas svijetla tačka zbog doprinosa koji je u obrazovanju davala u prethodnom periodu. Ona je kompetentna da se bavi ovim pitanjima. Naša je želja da od čelnih ljudi dobijemo odgovore na pitanje kakva je vizija za postignuća naših učenika. Mi nijesmo imali prilike da se upoznamo sa planom kada je riječ o obrazovanju i dobro je da nam ministarka iznese i svoju viziju”, rekla je Bojanić Lalović obrazlažući to što je između ostalih i ona tražila saslušanje.

Članica Odbora Branka Marković (PES) , rekla je da želi da pomogne obrazovanju i prevashodno djeci koja su nam budućnost.

“Djecu moramo vatiti knjizi. Voljni smo za promjene u vaspitanju i obrazovanju. Ne mislim da krećemo od nule jer bilo je dobrih godina i iskustva u obrazovanju ali je u društvu došlo do pada kvaliteta pa i u obrazovanju. Dobre stvari ćemo zadržati jer su nekada bili bolji uslovi, bili smo poštovani, a zadnjih godina se to počelo urušavati”, navela je Marković.

Članica Odbora Aleksandra Vuković Kuč upozorila je da je nešto trulo u obrazovnom sistemu i to ne nastaje preko noći i ima kontinuitet i uzroke.

Pomenla je prof Ratka Božovića koji je rekao da “sistem koji je zasnovan na prevarologiji nije napredan i da će doživjeti kolaps”.

“I doživio je kolaps. Imamo 20. 000 lažnih diploma to je nešto što sve treba da nas zabrine i dobra je inicijativa za ministarku jer je ona jedna komptentna osoba za ovaj sistem, pamtim je kao jednu od najbolih učenica nikšićke gimnazije”, kazala je Vuković Kuč.

Član Odbora Dragan Đurović (DF) rekao je da ne smijemo gasiti požar čašom vode.

“Hajde da idemo da rješavamo problem iz korijena. Niko ne govori o problemu porodice. To je najznačajniji problem koji je važan za ovo pitanje. Kao narod smo prepoznati da idemo iz krajnosti u krajnost. U prošlom mandatu smo uspjeli da predavačima na fakultetu povećamo zarade, a u zapećku su ostali učitelji i nastavnici”, konstatovao je Đurović.

Kako je rekao “izmcanje stolice prosvjetnim radnicima je za sramotu, a desilo se u nekoliko slučajeva”.

“Što su roditelji uradili po tom pitanju? Svi svoju djecu veličaju da su najbolji i najljepši, a kad ga pošaljete u školu sa tim stavom to nije dobro i nijeste im ništa dobro uradili. Ovdje nema mjesta za najbolje pa oni idu po svijetu da traže posao”, istakao je Đurović.

Kaže da smo kod velikog broja djece vidjeli da su se lagodno ponašali radeći PISA test, te da su se čak prema tom testu odnosili posprdno.

“To je rezultat našeg odnosa prema sistemu. Ono što se ne naplaćuje i ono za što se ne dobija ocjena, treba ga marginalizovati. Eto to smo pokazali”, kazao je Đurović.

Aleksandra Despotović (DPS) je govorećo o odlivu kadrova kazala  da je mladim ljudima otvoren put.

“Moramo da imamo javne politike koje će ih zadržati ali njihove su želje i mogućnosti velike. Univerzitet govori o obrazovanju i spremanju kadrova za materiju. Moramo da gradimo naučni kadar”, kategorična je Despotović.

Branka Marković je navela da je loše optuživati samo nastavnike, roditelje ili djecu.

“Ovo je začarani krug. Kreće problem od predškolskih ustanova. Kao dijete se sjećam kakav je bio rad u vrtiću nekad, oni su spremni dolazili u školu. Te grupe su sad prebukirane, oni nemaju mjesta da krevete stave, a ne da rade sa djecom temeljno”,zaključila je Marković.

PISA testiranje se sprovodi svake tri godine. Radi se o međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u 81 zemlji koje je trebalo biti održano 2021. godine, ali je zbog pandemije korona virusa pomjereno za 2022.