- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
25. 07. 2023.
17:33 >> 17:33
1
INDEKS ZA 2023. GODINU
"Najveća rodna nejednakost i dalje postoji u oblastima novca i moći"
Najveća rodna nejednakost i dalje postoji u oblastima novca i moći. Iako je više žena diplomiralo na univerzitetima nego muškaraca, žene su i dalje koncentrisane u niže plaćenim poslovima, i nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u politici. Žene su takođe glavne njegovateljice u porodici i znatno su više opterećene kućnim poslovima, kazala je zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Liselot Isakson, na konferenciji koju je Uprava za statistiku (Monstat) organizovala u saradnjii sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava povodom objavljivanja rezultata Indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru za 2023. godinu iznosi 59,3, što predstavlja poboljšanje od 4,3 indeksna poena u odnosu na indeks iz 2019.
“Važno je redovno računati ovaj Indeks kako bismo procijenili i analizirali rodni jaz, kako se mijenja tokom vremena i koji bi trebalo to biti naši prioriteti u suočavanju sa tim izazovom. Indeks nam takođe može pomoći da imamo pouzdanije i sveobuhvatnije podatke o rodnoj ravnopravnosti kako bismo razvijali politike zasnovane na činjenicama”, dodala je Isakson.
Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Karlin Šel je pohvalila napore Crne Gore u smanjenju rodne neravnopravnosti istićući napredak koji je ostvaren.
“Srećna sam što vidim napredak Crne Gore, sa značajnim poboljšanjem od 4,3 odsto u Indeksu”, kazala je ona i primijetila da je najveći pomak upravo u oblasti moći.
Šel ističe da bi bilo dobro razmotriti uvođenje kvota za performanse žena u biznisu.
Ona je dodala da se mora više raditi naročito u domenu novca, kako bi se dostigao veći i značajniji evropski standard rodne ravnopravnosti.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka kazao je da sloboda i emancipacija žena i djevojčica ostaje problem sa kojim se Crna Gora suočava.
Direktor Uprave za statistiku, Miroslav Pejović dao je detaljan uvid u Drugi Indeks rodne ravnopravnosti po domenima.
Коментари1
Остави коментар