Александрa Јованчевић, ТВЦГ

ZAKONI NIJESU USKLAĐENI

Zbog izbora dva mjeseca bez jednokratne pomoći

Da izbori utiču i na socijalu predviđa zakon, koji kaže da je dva mjeseca prije izbora zabranjena isplata jednokratne pomoći i tuđe njege. Otuda je aktuelno pitanje da li se zaista tako može spriječiti zloupotreba, ili trpe oni koji ne bi smjeli.

Ko ima, snaći će se, ko nema, nek se strpi do izbora. Tako je zakon uredio pomoć za najugroženije koji dva mjeseca prije izbora ne mogu do neophodne pomoći. A kako se izborni proces odužio više od godine, gladni su ostali mnogi.

"Šta znači snalaženje, rad na crno, a oni koji su korisnici tuđe njege, oni ne mogu da rade. Naša socijalna politika je zavisna od izbora, kako su kod nas u kontinuitetu izbori, ugroženi su platili", kaže Marina Medojević ispred NVO "Banka hrane".

Plaćaju ceh najugroženiji koji, kako tvrde u Institutu Alternativa, nemaju neku vezu ili bar informaciju kako da dođu do pomoći. A tako ranjivi često budu žrtve nezasitih političkih apetita.

"Ja sam siguran da su ljudi kojima je to potrebno, oštećeni", ističe Marko Sošić iz Instituta Alternativa.

Mnogo je onih koji moraju preko prepreka do jednokratne pomoći i već je njih 230 pisalo nadležnom ministarstvu tražeći pomoć, ali bez efekta, jer su ih stavili na čekanje dok se izbori ne završe.

U Agenciji za sprečavanje korupcije zaključuju da zakoni nijesu usklađeni i da je iz njih teško utvrditi šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno u predizbornom vakuumu. Jedino je jasno da je tokom epidemije koronavirusa, dozvoljeno sve.

"Dok je na snazi pandemija, jednokratne pomoći se mogu isplaćivati iz budžetskih rezervi, a te pomoći se mogu isplaćivati na osnovu kolektivnog ugovora, i drugih zakonskih rješenja, teško je shvatiti šta je zabranjeno, šta nije zabranjeno, naglašava predsjednica ASK-a Jelena Perović.

A sve je zabranjeno samo onda kada političke partije nemaju neku korist. Stari sistem koji su preuzeli novi iz vlasti pokazuje da takvo stanje odgovara svakoj politici. Umjesto kontrolisanog - imamo zamrznuti sistem.

"Treba definisati kako bi svi građani mogli dobiti usluge koje je zakon predvidio", kaže Perović.

Sošić dodaje da se mora obezbijediti da taj sistem kontinuirano radi pod nadzorom.

"I da novac dolazi do onih kojima je potreban, po kriterijumima, a ne da pauziramo taj sistem onda kad to političke prilike zahtijevaju i ne smijemo se užasavati i plašiti izbora", kaže Sošić.

Od izbora posebno strahuju oni najugroženiji, koji zbog loših zakona nepravedno ostanu uskraćeni za mrvice koje im država isplaćuje na račun jednokratne pomoći ili tuđe njege. No, iz Banke hrane kažu da ne bi moralo da bude tako kad bi ih država prigrlila.

"Da namirimo one koji su gladni, koji ne mogu da plate stan, struju, koji ne mogu da se liječe to je prioritet države koja sebe zove državom socijalne pravde", kaže Medojević.

Od socijalne pravde, ostala je samo socijala. Pravda je davno zaspala, i kako stvari stoje, iz tog dubokog sna nema ko da je probudi. Najgore što mirno ne mogu da spavaju mnogi kojima život zavisi od izbora.