Т. Гаврић

SVJETSKI DAN ROMA

Beriša: Obrazovanje Romkinja smanjuje mogućnost ugovorenih brakova

Ugovoreni brakovi i dalje postoje i ne mogu se iskorjeniti na način na koji je to rađeno do sad, saopštio je za Portal RTCG osnivač romske organizacije mladih “Koračajte sa nama - Phiren amenca” Elvis Beriša. Istakao je da fokus mora da bude na obrazovanju Romkinja jer, kako je kazao, kad su obrazovane male su mogućnosti da na njih utiču roditelji i nameću im svoje odluke.

"Crna Gora bi mogla biti ocijenjena kao najgora država u regionu po stanju romske zajednice. Navikli smo da kažemo da smo lideri u regionu, pa bih ja rekao da smo lideri onda u izopštavanju romske zajednice", kazao je Beriša. 

Istakao je da se Romi u Crnoj Gori danas suočavaju sa istim problemima kao i 2005. godine kad je započeta inkluzija. 

"Romi u Crnoj Gori se i dalje suočavaju sa svim istim problemima kao i 2005. godine. Razlika je samo u tome što danas pričamo mnogo više o tim problemima, i mnogo više od strane same romske zajednice. Iako se stvorila jedna nova generacija mladih aktivista, nažalost nijesmo uspjeli da se izborimo sa sistemskom diskriminacijom i manipulacijama romskom zajednicom koje nijesu davali prostora da konkretno unaprijedimo položaj romske zajednice", ocijenio je Beriša. 

Naveo je da je neminovno da se broj romske djece u obrazovnom sistemu povećava, ali da je alarmantan podatak da svega tri odsto djece završi srednju školu (prema podacima UNICEFA).

"Neminovno je da se broj romske djece u obrazovnom sistemu povećava. Međutim mnogo je važnije voditi računa o kvalitetu obrazovanja jer će nam ono za pet ili deset godina diktirati izlazak iz ovog začaranog kruga stagnacije. Prema podacima UNICEF-a 56% djece iz romske zajednice završava osnovnu školu dok je taj procenat kod opšte populacije 96%. Kada je srednja škola u pitanju, ovaj podatak je još alarmantniji, svega tri odsto djece završe srednju školu u odnosu na opštu populaciju koja iznosi 86%", kazao je Beriša.

Istakao je da su to podaci koje ne treba zanemariti,  već da, kako je naveo, možemo zaključiti da je problem u obrazovanju i da se neće riješiti još najmanje 10 godina. 

Beriša je kazao da država mora omogućiti ista prava Romima kao ona koje imaju svi ostali pojedinci. 

"Država mora prije svega omogućiti sva ljudska prava koja pripadaju svakom pojedincu pa tako i romskim pripadnicima, da ih mogu bez ograničenja uživati. Svjedoci smo već nekoliko godina da je romskoj zajednici uskraćeno pravo u svakoj oblasti života. Izdvojio bih pravo na političku reprezentaciju kao ključnu u ovom momentu. Vlada Crne Gore sprovodi četvrtu po redu strategiju za poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice. Ako analiziramo posljednje tri Stategije vidjećemo da imamo gotovo iste aktivnosti koje ministarstva sprovode i da te aktivnosti suštinski ne mijenjaju mnogo situaciu romske zajednice. Ono što je izazovno jeste obezbjeđivanje sredstava za realizaciju mjera i aktivnosti iz ove strategije. Realizacija se uglavnom oslanja na donatorska sredstva stranih partnera i domaćih nevladinih organizacija", naveo je Beriša.

Istakao je da "smatra da ministarstva treba da naprave korak naprijed i izađu iz zone komfora u realizaciji nekih radionica, seminara ili kampanja već da preduzmu odgovornost za rješavanje konkretnih problema u romskoj zajednici počevši od stanovanja do informisanja i očuvanja identiteta romske zajednice".

Beriša je kazao da i do danas nema oblasti u kojoj Romi manje proživljavaju diskriminaciju. 

"Nema oblasti u kojoj manje ili više proživljavamo diskriminaciju. Nažalost, razlika je samo u tome u čemu smo glasniji. Ovih dana je aktuelno pitanje političke reprezentacije pa bih tu izdvojio Zakon o izboru odbornika i poslanika koji otvoreno diskriminiše romsku zajednicu. Kada imamo ovakvu situaciju onda to nazivamo anticiganizmom koji je godinama unazad ukorijenjen u naše društvo", ocijenio je Beriša. 

Kazao je da ugovoreni brakovi i dalje postoje, te da se ne mogu iskorjeniti na način na koji se to do sada radilo. 

Istakao je fokus treba da bude na obrazovanju Romkinja, jer kad su obrazovane, ističe Beriša, male su mogućnosti da na njih utiču roditelji i nameću im svoje odluke. 

"Ne mogu ugovoreni brakovi da se iskorijene u potpunosti na način kako se do sada radilo. Smatram da treba da se fokusiramo na obrazovanje. Kada imate jednu obrazovanu Romkinju onda je mala mogućnost da na nju utiču roditelji i da joj nameću neke njihove odluke. Istovremeno treba promovisati i pozitivne primjere Romkinja kojih ima mnogo više u posljednjih pet godina, to je upravo rezultat nas iz civilnog sektora koji radimo na motivisanju i podsticanju zajednice da se obrazuju djeca. Nažalost, još uvijek imamo pojedine slučajeve ugovorenih brakova, ali ohrabruje nas činjenica da među našim mladim aktivistkinjama vlada jedno shvatanje i vjerovanje da je dječijih brakova sve manje", kazao je Beriša. 

Naveo je da Romi nisu ravnopravno zastupljeni u organima države iako se na inkluziji radi od 2005.

"Romi nijesu ravnopravno zastupljeni u organima državne uprave. Možemo ih izbrojati na prstima jedne ruke. To je ponižavajuće za Crnu Goru koja od 2005. godine radi na inkluziji romske zajednice. S druge strane to nam je i odgovor da nije kooordinisano rađeno do sada i da ne postoji multisektorska saradnja. Površne aktivnosti su obesmislile inkluziju romske zajednice u crnogorskom društvu. Neophodno je uzeti mnogo više konkretnih mjera i obezbjediti sredstva iz budžeta za njihovu realizaciju, do sada se mnogo više oslanjamo nadonatorska sredstva", kazao je Beriša.

Istakao je da Romi najčešće rade u gradskim preduzećima za održavanje higijene.

"Romi u najvećem broju rade u gradskim preduzećima za održavanje higijene. Međutim, ima i značajnog broja preduzetnika i onih koji u sivoj zoni vode neke porodične biznise. Osim toga, veliki broj njih se bavi i sakupljanjem sekundarnih sirovina. Kada sve to analiziramo vidimo da Romi u Crnoj Gori ustvari rade najteže fizičke poslove koji su malo plaćeni i bez kojih mnoge grane našeg društva ne bi mogle da opstaju. Jedni održavaju gradsku higijenu, drugi čuvaju životnu sredinu skupljajući sekundarne sirovine", kazao je Beriša. 

Kad je u pitanju dječje prosjačenje, Beriša ističe da  je glavni problem "odsustvo odgovornosti ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića.

"Glavni problem je odsustvo odgovornosti ministra rada i socijalnog staranja za svako dijete koje se nalazi na ulici. Zamislite da je neromsko dijete na ulici i da se bavi prosjačenjem, kako bi naše društvo reagovalo?. Odgovor znamo unaprijed, ali ako je romsko dijete onda to podrazumijevamo kao "normalno" jer su Romi tako navikli", kazao je Beriša. 

Naveo je da svako dijete ima pravo na dostojanstven život, te da u Crnoj Gori postoji 50 porodica koje se bave prosjačenjem. 

"Svako dijete ima pravo na dostojanstveni život. Smatram da naše institucije nemaju kapaciteta, ali nemaju ni senzibiiteta kada već odgovornosti nemaju, da zbrinu svako dijete koje živi i radi na ulici. Mi smo prije pet godina dali rješenje kako da se ovo pitanje riješi. Međutim, i ovdje nedostaje političke volje da se ovaj problem riješi, a jako je jednostavan jer mi nijesmo zemlja u kojoj ovo pitanje ne bismo mogli da riješimo. U pitanju je oko 50 porodica na nivou Crne Gore koje se bave prosjačenjem. Ako sada ne preduzmemo nešto ovaj broj će se duplirati vrlo brzo jer je Crna Gora podsticajna država za prosjačenje", zaključio je Beriša.