[ Mina/M.L.B. ]

ANALIZA IJZCG

Problem alkoholizma rješavati multisektorski

Problem alkoholizma potrebno je rješavati multisektorski i dati ulogu brojnim akterima, od policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Oni su to kazali povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma. Iz Instituta su naveli da najviše dokaza o djelotvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola potiče iz visoko razvijenih zemalja.

Kako su kazali, shodno tome politiku i intervencije na tom području je potrebno na adekvatan način prilagoditi lokalnom kontekstu.

„Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20 odsto do 2030. godine“, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su kazali da su postavljene prioritetnih oblasti za takvo djelovanje i to su cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema i aktivnosti unutar zajednice.

„Obzirom da je alkoholizam kompleksan problem potrebno je raditi multisektorski i dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika“, rekli su iz IJZ-a.

Kako su naveli, svaki subjekt iz svog domena može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola.

Iz Instituta su istakli da je na globalnom nivou štetna upotreba alkohola jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova.

„Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da, prema poslednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posledica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1 odsto ukupne odrasle populacije.

„Zavisnost od alkohola, kao najteži oblik poremećaja, pogađa 2,6 odsto odraslih osoba ili 144 miliona ljudi“, rekli su iz IJZ-a.

Kako su kazali, procijenjeno je da u svijetu 237 miliona muškaraca i 46 miliona žena pati od alkoholizma, a najviši broj je zabilježen u Evropi i Americi.

Alkohol uzrokuje tri miliona smrti godišnje

Iz IJZ-a su naveli da alkohol uzrokuje tri miliona smrti godišnje, ili 5,3 odsto od ukupnog broja.

„U Evropi se procijenjuje da godišnje oko milion osoba umre od posledica korišćenja alkohola što čini deset odsto svih uzroka smrtnosti (najviše njih se dešava u mladom životnom dobu)“, rekli su iz IJZ-a.

Oni su upozorili da konzumacija alkohola uzrokuje smrt i invalidnost relativno rano u životu.

„U starosnoj grupi od 20 do 39 godina, 13,5% ukupnih smrtnih slučajeva može se povezati sa upotrebom alkohola“, naglasili su iz IJZ-a.

Kako se navodi u saopštenju, osim zdravstvenih posljedica, štetna upotreba alkohola uzrokuje značajne socijalne i ekonomske gubitke, kako po pojedinca tako i po društvo u cjelini.

SZO je, kako su rekli su iz Instituta, na osnovu istraživanja iznijela stav da ne postoji bezbjedno konzumiranje alkoholnih pića i da rizik po zdravlje osobe koja pije počinje od prve kapi bilo kog alkoholnog pića.

Iz IJZ-a su naveli da je ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u svjetskoj populaciji starijoj od 15 godina porasla sa 5,5 litara čistog alkohola u 2005. godini, na 6,6 litara u 2019. godini.

„Najviši nivo konzumiranja alkohola po glavi stanovnika zabilježen je u zemljama Evropske regije SZO“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da, pored takvih podataka, uprkos dokazima o rizicima po zdravlje koje nosi, prognoze ukazuju na to da će globalna konzumacija alkohola u narednih deset godina još više porasti.

„Do 2025. godine očekuje se porast ukupne konzumacije alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina na sedam litara 2025. godine, osim ako se ne zaustave i preokrenu povećani trendovi potrošnje alkohola u pojedinim regijama“, ističe se u saopštenju.

Crna Gora bila na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika

Iz IJZ-a su kazali da je, prema procjenama SZO iz 2019. godine Crna Gora bila na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika sa 12,24 litra (muškarci: 19.51, žene: 5.3) i to je najviša izmjerena potrošnja do sada.

„Prema podacima Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2017. godine je količina čistog etil alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina popijena za godinu dana prosječno bila 10,3 litra“, naveli su iz IJZ-a.

Oni su kazali da je u Crnoj Gori, prema istom istraživanju, više od 60 odsto stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima.

Kako se navodi, među mladim odraslim osobama od 15 do 34 godine, 65,2 odsto je navelo da je pilo akohol nekada u životu, dok je svaka druga osoba (54,2 odsto) upotrebljavala alkohol u prethodnih godinu.

Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je IJZ sproveo 2019. godine među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da većina (70 odsto) ispitanika smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica.

Iz IJZ-a su kazali da sagovornici najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino.

„Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa konzumacijom alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića“, rekli su iz IJZ-a.

Kako su kazali, više od trećine učenika (38 odsto) prijavilo je upotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset učenika u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje 16. godine (81 odsto dječaka i 74 odsto djevojčica).

„Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine“, naveli su iz Instituta.

Iz IJZ-a su istakli da je posebno zabrinjavajuće da rizik od opijanja vikendom svaki peti učenik smatra nepostojećim ili „blagim“.

Kako su rekli, najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja.

U saopštenju se navodi da skoro svaki četvrti učenik (23 odsto) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim.

Iz IJZ-a su istakli da ti podaci pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica i šire.

Kako su dodali, ti programi bi trebalo da budu ciljano usmjereni na promjenu normativnih uvjerenja mladih o sveprisutnoj konzumaciji alkohola kod vršnjaka i osnaživanje mladih da ne percipiraju alkohol kao svojevrsni socijalni imperativ i neizostavni činilac dobre zabave.

Programi bi, kako su rekli iz IJZ-a, trebalo da budu usmjereni i na razbijanje duboko ukorijenjenih socioloških predrasuda, iskrivljenih uvjerenja i mitova o alkoholu i njegovoj konzumaciji.