Rada Brajović

(PO)MOĆ APLIKACIJA

Kozmetika i opasni sastojci: Čitate li šta kupujete?

Natpisi "organsko" i "prirodno" nijesu garancija da ste kupili kozmetički proizvod bez štetnih ili opasnih sastojaka. Povjerenje u poznati brend, cijena, nepoznavanje hemijskih supstanci, iako potrošači toga često nijesu svjesni, mogu dovesti do toga da u korpu "ubace" kozmetiku spornog, ponekad i opasnog, sadržaja. Magistarka kozmetologije, Jelena Božović, za Portal RTCG ističe da organski proizvodi ne bi smjeli da sadrže sintetičke boje i mirise, sintetičke konzervanse, silikone, parafine ili druge naftne derivate, već u potpunosti moraju biti sačinjeni od prirodnih sirovina.

Ne morate savršeno poznavati hemijski sastav kozmetike, za vas to mogu analizirati broje mobilne aplikacije, dostupne i u Crnoj Gori, koje skeniranjem proizvoda prikažu sve sastojke i označe ih kao "bezbjedne", "ne tako dobre", "opasne po zdravlje"...

Podgoričanka Anđela u kupovinu kozmetike odnedavno ide uz aplikaciju, skenira ono što joj je potrebno, a kupuje samo najbolje ocijenjene proizvode.

"Ranije nijesam obraćala pažnju na sastav preparata koje koristim, obično bi to bio brend koji duže koristim ili nešto po preporuci. Iz radoznalosti sam sa drugaricama počela da koristim jednu od aplikacija koja ukazuje na kvalitet kozmetički proizvoda i iznenadila se", ističe sagovornica Portala RTCG. 

Gotovo sva njena kozmetika, popularna na našim prostorima, sadržala je makar jedan "ne tako dobar" sastojak.

"Sada skeniram ono što kupujem, gledam da su prozvodi organski ili sa što boljom ocjenom", dodaje Anđela. 

"Organsko" na skoro svemu

Imajući u vidu da se bezbjednost dermokozmetičkih preparata u Evropskoj uniji shvata veoma ozbiljno, a lista ograničenih i zabranjenih supstanci konstantno koriguje, preparati koji su prošli kliničko i dermatološko testiranje u potpunosti su bezbjedni za upotrebu. Naučni komiteti imaju zadatak da kontinuirano prate objavljivanje studija, procjenjuju bezbjednost i sastav preparata koji se proizvode u EU.

Magistarka kozmetologije, Jelena Božović, kaže da se u Crnoj Gori propisi usaglašavaju sa onima u EU. Ipak, primjećuje da se oznaka "organsko" može naći na svemu, od kreme do maske za kosu.

Uz pomoć aplikacije, analizirali smo popularne kozmetičke preparate u Crnoj Gori i saznali da gotovo svaki sadrži neku spornu supstancu.

U nekoliko testiranih krema za ruke, vazelin je označen kao rizičan/kontroverzan proizvod. Božović napominje da je taj proizvod na bazi mineralnog ulja, ali da bi se dobio u obliku kreme, koja je i njegov najtraženiji oblik, proizvođači koriste razne metode pročišćavanja.

"Vazelin može biti kontaminiran policikličnim aromatičnim ugljovodonikom (PAH). Istraživanja pokazuju da izloženost PAH – uključujući kontakt sa kožom u dužem vremenskom periodu – uzrokuje kancer. Osim dejstva parafina i takozvana MOSH, MOAH ili POSH jedinjenja mogu biti štetna po zdravlje", prokomentarisala je za Portal Javnog servisa.

Među spornim proizvodima i potencijalnim endokrinim disruptorima su, takođe, silikon i salicilna kiselina. Koliko, zapravo, treba da budemo zabrinuti ako se oni nađu u sastavu proizvoda koje koristimo i treba li ih izbjegavati?

"Među najčešće endokrine disruptore ili kako ih neki nazivaju 'hormonske otrove' ubrajaju se ftalati, dioksini, BPA (bisfenol A), poliklorirani bifenili (PCB), atrazini, perklorati, usporivači plamena, metali (olovo, arsen, živa), perfluorirane hemikalije, organofosforni pesticidi, glikol eteri, parabeni, fitoestrogeni i nesteroidni protivupalni ljekovi. Silikoni su grupa polutečnih supstanci, koje se dobijaju iz silikata. Iako je silikat glavna komponenta pijeska, ne znači da su silikoni prirodnog porijekla. Silikati prolaze kroz značajne hemijske procese, kako bi postali silikon. Ova grupa sastojaka je najpoznatija po svojim okluzivnim svojstvima, a to znači da formiraju barijeru na koži, poput sloja, koji je otporan na vlagu i vazduh", navodi Božović.

Dodaje da silikoni imaju široku primjenu u kozmetici, te da oni čine teksturu kozmetičkog proizvoda ujednačenijom. Osim toga, u stanju su da učine proizvod mnogo otpornijim i plastičnijim.

"Najčešći silikon – dimetikon – veoma je 'težak' za našu kožu i stvara prilično gustu neželjenu barijeru Silikoni ometaju prirodan proces regeneracije ćelija, koji se odvija na 28 dana tako što formiraju barijeru na koži, koja spriječava eliminaciju mrtvih ćelija i stvaranje novih. Kao rezultat, povećava se vjerovatnoća razvoja pigmentacije, akni, pojave bora i crvenila."

Salicilna kiselina, prema riječima kozmetološkinje, često se koristi u medicinskoj kozmetici za izradu preparata za nečistu kožu.

"Ova kiselina ima jako keratolitično dubinsko dejstvo na površinski sloj kože, jer prouzrokuje perutanje. Međutim, salicilna kiselina može izazvati i alergijske reakcije. Osobe koje su osjetljive na salicil(aspirin), ne bi trebalo da koriste salicilnu kiselinu. To se odnosi i na trudnice i dojilje. Neželjene posledice salicilne kiseline mogu biti i iritacija, nelagodnost i kontaktni dermatitis", naglašava Božović.

Aplikacije upozoravaju na aluminijum hlorohidrat iz dezodoransa, koji, ističe sagovornica Portala RTCG, djeluje kao antiperspirant, odnosno sprečava znojenje i istovremeno onemogućuje tijelu da se oslobodi štetnih toksina kojih bi se u normalnim uslovima riješilo znojenjem.

"Prema mišljenju nekih naučnika, ovi toksini se nagomilavaju u limfnim čvorovima ispod pazuha, što dalje može dovesti do razvoja kancera dojke. Važno je da se antirespiranti ne koriste nakon brijanja i depilacije ili ako ima nekih oštećenja i iritacija na koži pazuha jer na taj način soli aliminijuma brže i lakše dospijevaju u naš organizam", ističe Božović.

Kao alternativu ističe dezdoranse koji ne sadrže ni aluminijum (ACH), ni alkohol, ni parabene.

"Korišćenje visoko kvalitetnih prirodnih preparata za njegu kože, proizvedenih isključivo od organskih sastojaka, uvijek su moja topla preporuka, iako na žalost isti su prava rijetkost na našem tržištu", zaključuje Božović.