Rada Brajović

SNAGA RIJEČI

Borba protiv polne diskriminacije počinje jezikom

Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga koje društvo dodjeljuje ženama i muškarcima, kazala je za Portal RTCG Kaća Đuričković, programska menadžerka za rodnu ravnopravnost u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. Profesor Miroslav Minić je saglasan - sistematska upotreba rodno pristrasne terminologije utiče na stavove, a borba protiv diskriminacije na osnovu pola počinje jezikom.

Osim što je gramatički ispravna, upotreba rodno senzitivnog jezika u Crnoj Gori je obaveza propisana Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i Zakonom o medijima.

Đuričković ocjenjuje da način na koji koristimo jezik u Crnoj Gori pokazuje da li doprinosimo vidljivosti žena ili pak minimiziramo njihovu ulogu i značaj, kao i koliki je doprinos svakog od nas u dostizanju rodne ravnopravnosti.

"Da je rodna ravnopravnost još uvijek dalekosežan cilj pokazalo je i 'Rodno ogledalo', kvalitativno i kvanititivno istraživanje o zastupljenosti žena u medijima i načinima na koji su one predstavljene. Mediji su istinsko ogledalo društva, a njihov sadržaj upućuje na zaključak da svijest crnogorskog društva o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti još uvijek nije dovoljno razvijena", poručuje ona.

Takođe, "Rodno ogledalo" pokazalo je i da je primjena rodno senzitivnog jezika u medijima nedosljedna.

"Tako i danas vidimo da se u medijskim sadržajima žene nazivaju nježnijim, ljepšim polom, damama, da se nedosljedno upotrebljava forma ženskog roda za brojna zanimanja, da se u oslovljavanju i razgovoru sa ženama otkriva ili čak potencira njihov bračni status – dok, sa druge strane, nijedan od navedenih primjera nije primjenjiv kad su u pitanju muškarci. Zato je važno razumjeti da je inkluzivna komunikacija jedan od načina borbe protiv diskriminacije žena i duboko ukorijenjenih patrijarhalnih stavova i stereotipa koji uslovljavaju, između ostalog, i nedosljednu upotrebu rodno senzitivnog jezika", ističe Đuričković.

Kroz "Priručnik za rodno odgovorno novinarstvo" namijenjen zaposlenima u medijima, U UNDP-u su identifikovali potrebu za prepoznavanjem i osporavanjem stereotipa, većom vidljivošću žena u medijima i eliminisanjem trivijalzacije žena – što podrazumijeva i uklanjanje svih onih jezičkih konstrukcija kojima se žene najčešće predstavljaju kao inferiorne u odnosu na muškarce. Dodatno, kroz projekat "Komuniciranje rodne ravnopravnosti", koji finansira EU, započeli su edukaciju novinarki i novinara, urednica i urednika o rodnoj ravnopravnosti, suočavanju sa stereotipima, uvođenju rodne perspektive u medijske sadržaje i rodno osviješćenom etičkom novinarstvu.

"Nedosljedna upotreba rodno senzitivnog jezika nije prisutna samo u medijima, iako je zbog uloge koju oni imaju ne samo u informisanju javnosti, već i kreiranju javnog mnjenja i demokratizaciji društva, tu najvidljivija. Prepoznajući da je komunikacija važan segment aktivnog rada javne uprave na politikama koje doprinose osnaživanju žena i postizanju rodne ravnopravnosti, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava kreirali smo priručnik koji daje smjernice za službenice i službenike u Vladi Crne Gore za rodno odgovorno komuniciranje", dodaje Đuričković.

"Nijesam glagol, ni zamjenica, ja sam zamjenik"

Miroslav Minić, profesor crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i medijske pismenosti u Gimnaziji “Petar I Petrović Njegoš”, za Portal RTCG ističe da borba protiv diskriminacije na osnovu pola počinje jezikom. Sistematska upotreba rodno pristrasne terminologije, ocjenjuje on,  utiče na stavove i očekivanja čitaoca i čitateljke ili slušaoca i slušateljke, pa upotreba isključivo muškog roda potiskuje žene u drugi plan i pomaže u održavanju stereotipnog pogleda na žene, njihovu društvenu ulogu i profesije koje one obavljaju.

"Jezikom se izražavaju rodni odnosi, pa treba izbjegavati upotrebu jezika koji se eksplicitno ili implicitno odnosi samo na jedan rod i koristiti upotrebu rodno osjetljivog i inkluzivnog jezika gdje god je to moguće. Nažalost, svjedoci smo da upotreba rodno senzitivnog jezika izaziva polemike čak i u naučnim krugovima, a čak i kod žena. Niko ne spori upotrebu termina kuvarica, spremačica, čistačica, prodavačica, kasirka, domaćica… To baš nikome nije rogobatno da izgovori – a radi se o slabo plaćenim i nisko cijenjenim zanimanjima. Ali, kad su u pitanju statusna mjesta u društvu mnogi će reći da im je teško da izgovore ili da im je čak smiješno - advokatica, dramaturškinja, borkinja, inženjerka, arhitektkinja… I u nazivima zanimanja imamo klasičan pristup diskiminacije žena", kazao je Minić. 

Na pitanje gdje je rodno senzitivni jezik u učionicama, profesoru je teško da odgovori. Nada se da se primjenjuje u svim školama Crne Gore.

"Mada sam čuo mnoge koleginice da kažu da su one profesori, a ne profesorice. Čak je jedna zamjenica direktora, u mom prisustvu, upravo dok sam pričao o ovoj temi rekla – nisam ja ni glagol, ni pridjev, ni zamjenica, ja sam zamjenik direktora. A opet ću ponoviti - iako neko ne želi da ga primjenjuje, propisan je Zakonom", naglašava sagovornik Portala RTCG.

Na časovima književnosti i medijske pismenosti Minić, kako kaže, primjenjuje i uči mlade ljude da koriste rodno senzitivni jezik – da dosljedno koriste gramatički rod za imenovanje zanimanja i titula, da izbjegavaju oslovljavanje ženske osobe prema bračnom statusu...

"Takođe, zalažem se da koriste neutralne rodno senzitivne forme u zvaničnom obraćanju. Naravno, da izbjegavaju svaki izraz koji sadrži stereotipe, predrasude i diskriminaciju. Ako neko od njih teže prihvata sve ovo, pitam učenike kako bi se oni osjećali da ih neko oslovljava sa učenice? I naravno nije teško, a mladi ljudi to lako private. Naravno, u svim mojim prezentacijama je zastupljen rodno senzitivni jezik, kao i u mom govoru na predavanjima", zaključuje Minić.