Anđela Minić [ Makanje ]

OZBILJAN PROBLEM

Korisnici droga često stigmatizovani i socijalno isključeni

Sve veći broj mladih ljudi koristi droge, što je direktan rezultat lake dostupnosti istih. Tome u prilog idu i neka od najmjerodavnijih istraživanja na ovu temu, poput ESPAD istraživanja koje je pokazalo da bi 27 odsto srednjoškolaca „lako“ ili „vrlo lako“ nabavilo kanabis, a 18 odsto ekstazi.

Marija Mijović iz Odjeljenja za rad sa osobama koje koriste/injektiraju droge, osobama koje pružaju seksualne usluge, zatvorenicima/ama i bivšim zatvorenicima/ama u okviru NVO Juventas, kaže da je svaka bolest zavisnosti kompleksna, te da kao društvo ne radimo dovoljno za ovu zajednicu koja je u povećanom riziku od socijalne isključenosti.

Ona je ukazala da je kada se govori o ovoj zajednici ključno koristiti adekvatnu terminologiju, kako bismo uticali na smanjenje stigme i diskriminacije koja je duboko povezana njima. “Termin zavisnik, narkoman i drugi, nisu adekvatni, već se koristi termin osoba koja koristi/injektira droge, kako bi se u prvi plan stavila upravo osoba, a ne problem koji sa njom povezujemo“, naglašava Mijović.

Iz u JU Kakaricka gora, u kojoj se trenutno nalazi 15 klijenata starosti od 18-30 godina objašnjavaju koliko je zavisnost ozbiljan problem.

“Zavisnost je hronična, progresivna i kompleksna bolest. Razvija se tokom dugogodišnjeg konzumiranja različitih vrsta psihoaktivnih supstanci i pogađa sve aspekte ličnosti. Tretiranje je dugotrajan i izuzetno zahtjevan proces”, kazali su oni.

Tim od osam stručnjaka različitih profila zahtjevnim, isrpljujućim i napornim radom daje sve od sebe da proces rehabilitacije svakog pojedinca bude uspješan. To je uz profesionalan i posvećen pristup psihijatra, psihologa, socijalnog radnika, specijalnog pedagoga i profesora sporta i fizičke kulture i te kako moguće.

“Članovi tima zaduženi su za provjeru motivacije i selekciju kandidata za prijem, realizaciju prijema, observaciju, pomoć pri adaptaciji, te svakodnevno sprovođenje individualnih i grupnih psihoterapija sa klijentima i klijentkinjama, periodično sprovođenje grupnih porodičnih terapija…”, pojašnjavaju iz ove institucije i dodaju da je jedan dio klijenata sa dopunskom dijagnozom gdje osim bolesti zavisnosti postoji i psihijatrijsko oboljenje, tako da je, kako kažu, njima obezbijeđeno psihijatrijsko praćenje.

Rehabilitacija i resocijalizacija je usmjerena ka stabilizaciji psiho-fizičkog stanja, korekciji ponašanja, loših navika, pogrešnog sistema vrijednosti i izgradnji adekvatnih obrazaca ponašanja koje uključuju pozitivne promjene na nivou mišljenja, emocionalnog i socijalnog funkcionisanja.

“Nakon godišnjeg tretmana određen broj klijenata uspostavlja kvalitetnu apstinenciju, funkcioniše na adekvatan način. Mnogi od njih su osnovali porodice, zasnovali radni odnos, neki od njih su čak i nastavili školovanje i stekli univerzitetske diplome. Recidiv je sastavni dio kliničke slike bolesti zavisnosti. Problematika je takva da je pogrešno reći ili pomisliti da je neko izliječen već samo zaliječen ( u fazi remisije bolesti ) tako da je potrebno da se kroz disciplinovan pristup i istajna briga o sebi, ukoliko zavisnik želi da da ostvari trajnu apstinenciju”, objasnili su oni.

Međutim, u javnosti se mora češće govoriti o ovim problemima, a u tom smjeru ova insitucija kroz razna predavanja, tribine, prisutnost u medijima, kontinuirano podsjećaju na važnost ovog pitanja i rade na podizanju svijesti o štetnosti i dalekosežnim posljedicama jednog takvog životnog stila.

Jasno je da je pri podizanju svijesti neophodna šira uključenost različitih društvenih aktera.

“Znajući da su mladi budućnost svakog društva, potrebno je uključivanje i sveobuhvatan pristup svih institucija i organizacija u Crnoj Gori, koje su povezane sa ovom problematikom, kako bi se spriječilo dalje širenje i rast broja zavisnika”, poručili su iz JU Kakaricka gora.

Sa druge strane, NVO Juventas je 2010. godine otvorio prvi drop in centar za osobe koje koriste/injektiraju droge u Podgorici, u skladu sa strateški definisanim pristupom „smanjenja štete“ .

„Program koji se kod nas sprovodi naziva se smanjenje štete, pa se direktno ne bavimo tretmanom i liječenjem osoba koje koriste droge, već radimo na smanjenju zdravstvene, socijalne, materijalne i svake druge štete do koje može doći upotrebom droga“, objasnila je Mijović.

 Kako je kazala, misija drop in centra za osobe koje koriste/injektiraju droge je poboljšanje kvaliteta života korisnika usluga pružanjem besplatnih servisa programa smanjenja štetnih posljedica nastalih usljed korišćenja droga, kao i servisa psiho-socijalne podrške, rehabilitacije i resocijalizacije.

„Cilj drop in centra je da svojim djelovanjem doprinese povećanju socijalne jednakosti i unaprijeđenju servisa socijalne zaštite, unaprijeđenju odnosa prema zdravlju i servisima zdravstvene zaštite, smanjenju kriminalnih aktivnosti i kriminalnog recidivizma, poštovanju i promociji ljudskih prava i sloboda, smanjenju stigme i diskriminacije prema osobama koje koriste ili su koristile droge i koje su ili su bile u sukobu sa zakonom, ali i prema njihovim porodicama i bliskom okruženju“, pojasnila je Mijović.

Govoreći o koracima koje bi država mogla da preduzme u odnosu na ovaj problem, Mijović je kazala da je nužno regulisanje politika koje se tiču droga, uređenje sistema tako da dodatno ne diskriminiše, jačanje znanja društva o ovoj temi... „ Ključno je pružiti podršku, imati profesionalne kapacitete za rad sa osobama koje koriste droge, i osobama koje žele da se uključe u tretman liječenja, jer količina stigme i diskriminacije koja ih okružuje je već dovoljno velika, kao i nepovjerenje u institucije sistema“, zaključila je Mijović.