Rada Brajović

IZRASLINE NA KOŽI

Ne treba uklanjati sve mladeže, promjene obavezno ispitati

Na svaku pojavu izrasline na koži potrebno je javiti se ljekaru, a naročito je važno reagovati na pojavu crvenila, neravnina i prebojenosti postojećeg mladeža. Stručnjaci ne preporučuju uklanjanje svih mladeža, a konačnu odluku uvijek treba da donese hirurg. Specijalista maksilofacijalne hirurgije, doktorka Tanja Boljević, za Portal RTCG otkriva koji su najčešći razlozi promjena na koži, kako izgleda dermoskopija i kako uraditi samopregled.

Na koži se mogu pojaviti različiti izraštaji - mladeži, bradavice, prekanceroze, benigni i maligni tumori, a nastanak većine ovih promjena pripisuje se izlaganju štetnim sunčevim zracima. Doktorka Boljević naglašava da ne treba zanemariti ni štetno djelovanje određenih hemijskih materija, uticaj jonizujućeg zračenja, a sve više i onkogeno djelovanje određenih virusa.

"Za nastanak malignih tumora kože značajna je i genetska predispozicija, odnosno, da li je neko od braće, sestara ili roditelja imao neku sličnu promjenu. Izlaganje sunčevim zracima ima i pozitivnih strana jer je direktno izvor vitamina D. Međutim, sunčanje kao direktno izlaganje sunčevim zracima, pogotovo u ljetnjm mjesecima, smatra se veoma štetnim upravo zbog štetnog djelovanja ultraviolentnih zraka na koži tijela", navodi ona.

Smatra se da “koža pamti” štetno izlaganje UV zracima.

"Doza UVB ekspozicije za vrijeme djetinjstava i adolescencije je direktno proporcionalna riziku za nastanak karcinoma kože", kazala je dr Boljević i podsjetila da tokom ljetnjih mjeseci treba izbjegavati direktno izlaganje suncu, naročito u periodu od 10 do 18 sati, uz korištenje krema za visokim zaštitnih faktorom od UV zračenja.  

Dermoskopija i uklanjanje mladeža

Pregled koji pomaže doktorima u donošenju odluke da li je određenja promjena za hiruršku intervenciju ili ne naziva se dermoskopija. Dr Boljević za Portal Javnog servisa pojašnjava da je u pitanju potpuno bezbolna procedura, kojom se posmatraju promjene na koži pomoću mikroskopa.

Sa hirurškog aspekta, dodaje ona, svaka sumnjiva promjena kože na malignitet zahtijeva operativno uklanjanje.

"Naravno, obavezno je da se svaka sumnjiva promjena pošalje patologu na patohistološki pregled. To je jedina procedura koja će nam precizno reći o kakvoj se tačno promjeni radi", navodi dr Boljević.

Naglašava da se, ipak, ne preporučuje uklanjanje svih mladeža.

"Neki od njih su obilježja na licu i nema potrebe sve uklanjati. Svaka osoba ima nekoliko mladeža koje dobija na rođenju i veći broj koje stiče tokom života. Uklanjaju se samo oni mladeži koji su na mjestu gdje smetaju (na licu, kosmatom dijelu glave, mjestu pregiba i sl.) i ukoliko su počeli da mijenjaju izgled. Odluku o njihovom uklanjanju treba da donese hirurg nakon pregleda", kaže sagovornica Portala.

Mladeže je moguće uklanjati hirurškim putem ili radiotalasima. Odluku koju od ove dvije metode treba upotrijebiti donosi hirurg nakon detaljnog kliničkog pregleda mladeža.

"Ukoliko je mladež potpuno neizmijenjen i ukoliko se uklanja iz estetskih razloga, može se bez ikakvih problema ukloniti radiotalasima. Ova procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji i komforna je za pacijenta. Procedura kraće traje nego kod hirurškog uklanjanja i nije potrebno ušivanje kože nakon uklanjanja mladeža, kao ni previjanje rane nakon intervencije. Procedura nije bolna kao ni prilikom hirurškog uklanjanja jer se daje lokalno anestetik injekciono", navodi doktorka.

Uklanjanje mladeža hirurškim putem traje svega nekoliko minuta sa pripremom, što zavisi od veličine mladeža i mjesta gdje se on nalazi. Najčešće se izvodi u lokalnoj anesteziji, tako da pacijent odmah nakon intervencije može da ide kući.

"Mladeži se najčešće uklanjaju radiotalasima iz estetskih razloga, a hirurški iz zdravstvenih razloga. Pacijentima se najčešće uklanjaju mladeži hirurškim putem zato što je mladež promijenio boju, veličinu, postao nejasno ograničen u odnosu na okolnu kožu ili je došlo do pojave “satelita” uz mladež. Takođe, krvarenje iz mladeža, svrab ili bol su razlozi što pacijentima operišemo mladež", kaže dr Boljević.

Naravno, dodaje, takvi mladeži se nakon hirurške intervencije šalju na patohistološki pregled kod patologa.

"Od patologa dobijamo precizan opis mladeža sa detaljim opisom svih izmjena, ukoliko ih ima. Na osnovu tog nalaza dalje hirurg savjetuje pacijenta i u nekim slučajevima odlučuje o daljem liječenju pacijenta", pojašnjava ona.

Na pitanje da li postoje slučajevi kada se odbija intervencija, dr Boljević kaže:

"Ukoliko su promjene na koži velike i zahtijevaju hirurško uklanjanje u opštoj anesteziji, potrebno je obaviti izvjesnu preoperativnu pripremu koja podrazumijeva, između ostalog, pregled interniste i anesteziologa. Ukoliko je pacijent stariji, ima ozbiljna oboljenja i ukoliko je izvođenje operativnog liječenja za njega rizik po život, tada je potrebno uzeti makar biopsiju promjene i odlučiti se za neki drugi vid liječenja (radioterapija, hemioterapija I sl.). Međutim, u principu većina manjih promjena na koži se mogu operisati u lokalnoj anesteziji".

Samopregled i prevencija

Ukoliko osoba primijeti bilo kakvu promjenu mladeža ili primijeti neku izraslinu na koži, potrebno je da se javi izabranom ljekaru koji će procijeniti da li je potrebno poslati pacijenta na pregled kod specijaliste ili će dati samo savjet pacijentu, poručuje dr Boljević.

"Naročito je potrebno obraditi pažnju na pojavu crvenila, neravnina i prebojenosti postojećeg mladeža. Ukoliko se primijeti isto, bolje poći na pregled i poslušati savjet ljekara. Naravno, tokom ljetnjih mjeseci izbjegavati direktno izlaganje suncu, naročito u periodu od 10 do 18 časova, uz korištenje krema za visokim zaštitnih faktorom od UV zračenja", zaključuje doktorka.