A.J. [ RTS ]

Zašto dermatolozi ne vole sapun

Svi smatramo da je sapun neophodan za kupanje kao i voda. I mada se sapun podrazumijeva, dermatolozi kažu da ga uglavnom izbjegavaju i koriste samo za pranje ruku.

Zašto dermatolozi ne vole sapun

Sapun utiče loše na našu kožu iz više razloga, upozoravaju dermatolozi.

Kombinacija masti ili ulja sa natrijum-hidroksidom (u slučaju klasičnog sapuna) ili kalijum-hidroksidom (za tečni sapun) – veoma je efikasna u razbijanju prljavštine – ali previše efikasna, jer izaziva iritaciju i oštećenje lipida koji održavaju kožu jakom i hidriranom.

Istraživanje sprovedeno na zdravim dobrovoljcima pokazalo je da pranje sapunom narušava barijeru kože, i što je više puta sapun nanesen i ispran, to je rezultat bio gori. Ovo dovodi do suve kože, osjetljivosti i povećanog rizika od infekcije, napominje autor studije Dejvid Vegeli, imunofarmakolog i profesor na Univerzitetu Vinčester u Engleskoj.

Studija je takođe pokazala da sapun mijenja kiselost kože. Ovo se dešava zato što sapun ima niži nivo kiselosti od kože, a neusklađenost remeti pH ravnotežu kože. Sapun može biti posebno problematičan ako se ne ispere temeljno, što je češće slučaj kod kompaktnih sapuna nego tečnih.

Promjena nivoa pH vrijednosti ima domino efekat jer je pH takođe veoma važan za mikrobnu odbranu kože. Srodni problem je što hemikalije iz sapuna uklanjaju bakterije sa naše kože. Koliko god to lijepo zvučalo, mnoge takve bakterije su zapravo ključne za zaštitu zdravlja kože.

Sapun sprečava kožu da se sama štiti

Mnogi sapuni sadrže još više hemikalija koje nemaju veze sa čišćenjem, a sve da bi se stvorila mirisna fasada čistoće. Ove hemikalije mirisa, iako su psihološki prijatne, mogu dovesti do iritacije i alergija.

Čime da zamijenimo sapun

Umjesto uobičajenih sapuna, dermatolozi radije predlažu sredstva za čišćenje kože. U poređenju sa grubošću sapuna, mnoga sredstva za čišćenje imaju blaže sastojke koji pružaju dovoljno čišćenja bez pretjerivanja.

Sredstva za čišćenje imaju pH koji odgovara koži i ne skidaju cijelu barijeru kao klasični sapuni. U istraživanju iz 2021. godine, njemački dermatolozi su otkrili da česta upotreba sredstava za čišćenje koja su pogodna za kožu tokom pranja ruku nije izazvala oštećenje barijere kože.

Čak i sa sredstvima za čišćenje, važno je odabrati prava i izbjegavati prekomjernu upotrebu, upozoravaju dermatolozi. Neki od njih imaju bolje pH nivoe od drugih. Trebalo bi da koristimo pH-neutralna sredstva za čišćenje.

Umjesto sapuna, pH-neutralna sredstva za čišćenje kože

Ali čak i sredstva za čišćenje treba koristiti štedljivo, smatraju neki dermatolozi. Kada koristite sredstvo za čišćenje, vjerovatno je dovoljno da se izborite sa prljavštinom tako što ćete posebno ciljati na najugroženija područja – pazuhe, prepone i stopala. Čak se predlaže i da ne moramo da sapunjamo cijelo tijelo, s obzirom na to da pjena koja teče niz tijelo tokom tuširanja takođe efikasno čisti.

Ruke su izuzetak

Kada su ruke u pitanju, dermatolozi kažu da, za razliku od tuširanja, tu ne treba da izbjegavamo korišćenje sapuna.

Poslije stalnog kontakta sa drugim ljudima, gelenderima, šipkama u prevozu, kupatilima i drugim prljavim površinama, potrebno je intenzivnije uklanjanje klica i zato je neophodno da posegnemo za sapunom.

Ruke su izuzetak od pravila

Ruke bolje podnose snagu sapuna jer je na njima koža mnogo deblja, pa je manje sklona isušivanju od pranja, nego većina drugih dijelova tijela.

Ponekad je dovoljna samo voda

Preporuka dermatologa je i da sredstva za čišćenje prilikom tuširanja koristimo samo kada smo primjetno prljavi, ali ne i svakodnevno. U većini slučajeva, voda je dovoljna. Prirodno pjenjenje vode će nas osloboditi većine bakterija na našoj koži.

Ova preporuka je u skladu i sa drugom pretpostavkom u vezi sa higijenom, a to je da je posljednjih decenija, prekomjerno čišćenje kože previše smanjilo količinu korisnih bakterija, što je dovelo do porasta alergija i infekcija.

Previše smo čisti, smatraju dermatolozi, tako da je imuni sistem manje sposoban da se bori protiv parazita. Pojedini čak preporučuju i da bi trebalo manje da se tuširamo i da pravimo pauze po nekoliko dana u toku nedjelje.

Pjena koja se sliva je dovoljna da budemo čisti

Međutim, u ovom stavu nijesu jedinstveni. Po drugima, samo oni sa osjetljivom kožom ili kožom sklonom ekcemima treba da razmišljaju o preskakanju svakodnevnog tuširanja.

Nikako previše topla voda

Možda najjači udarac na odbrambenu snagu kože čine sapun i topla voda. Čak i kada koristite nježno sredstvo za čišćenje ili samo vodu, koža pati od viška toplote. Tridesetominutni vrući tuševi sa parom ne smiju biti svakodnevna rutina. Na taj način ćemo uništiti svoju kožu.

Vruća voda uklanja prirodna ulja iz tijela, uzrokuje gubitak vode u koži i oštećuje spoljašnji sloj kože tako da zadržava manje vlage, pokazuju istraživanja. Može doći do upale i perutanja.

Preporuka je i da poslije tuširanja „nahranimo“ svoju kožu

Tuširanje pod mlazom vruće vode možemo da sačuvamo za povremeno uživanje, kada smo imali zaista loš dan, na primjer. Još jedan prihvatljiv pristup je uživanje u toploj vodi samo posljednjih minut-dva tuširanja. Ostatak vremena treba da bude mlaka, oko 36-37 °C.

Bez obzira da li koristite sapun ili sredstvo za čišćenje, nikada ih ne kombinujte sa lufom ili drugim fizičkim pilingom. Jedini dijelovi tijela koji mogu da podnesu fizički piling su pete. Umjesto toga, dovoljno je koristiti meku krpu za pranje.

Poslije tuširanja ne treba se snažno istrljati peškirom. Što je peškir grublji, to ćemo više kože skinuti. Umjesto toga, dovoljno je da tapkanjem pokupimo vodu ili se osušimo prirodno.

Posebno vodite računa ako…

Stariji ljudi mogu biti ranjiviji na efekte prekomjernog čišćenja. Ovo se posebno odnosi na žene u menopauzi, kod kojih hormonske promjene obično stvaraju efekat isušivanja kože.