- Hronika
 - Kolumne
 - 
Radio
- Izdvajamo
 - 
Emisije
- Dokumentarni program
 - Pop top
 - Europuls
 - Zrno po zrno
 - Radio ordinacija
 - Kulturna panorama
 - Zelena priča
 - Epoleta
 - +382
 - Spona
 - Svijet jednakih šansi
 - Matica
 - Život po mjeri čovjeka
 - Link
 - Izokrenuti svijet
 - Koracima mladih
 - Moja profesija je...
 - Sportski program
 - Kulturno-umjetnički program
 - Muzički program
 - Koracima prošlosti
 - Naučno-obrazovni program
 
 - RCG
 - R98
 - Programska šema
 - Trofej Radija Crne Gore
 - Frekvencije
 - Radio drama
 
 
Nauka i tehnologija
04. 11. 2025.
13:00 >> 13:00
Čitaj mi:
Do kraja vijeka Sahara bi mogla da se zeleni, očekuje se 75 odsto više padavina
Rast globalnih temperatura mogao bi donijeti mnogo više kiše ovom regionu.
Sahara je poznata kao jedno od najsušnijih mjesta na Zemlji, na čijem području godišnje padne samo oko 7,5 centimetara kiše. Do kraja vijeka to bi se, međutim, moglo drastično promeniti.
Novo istraživanje Univerziteta Ilinoj u Čikagu ukazuje da bi do druge polovine 21. vijeka, rast globalnih temperatura mogao donijeti mnogo više kiše ovom regionu, prenosi RTS.
Treba napomenuti da je prije šest do osam hiljada godina Sahara bila zelena.
Studija, objavljena u časopisu Climate and Atmospheric Science, predviđa da bi Sahara mogla dobijati do 75 odsto više padavina u odnosu na istorijski prosjek. Slična povećanja predviđaju se i za djelove jugoistočne i centralno-južne Afrike u scenarijima ekstremnih klimatskih promjena.
Mijenjanje Afrike
"Promjene u obrascima padavina uticaće na milijarde ljudi, u Africi i van nje. Moramo početi da planiramo kako bismo se nosili sa tim promjenama, od upravljanja poplavama do usvajanja biljnih kultura otpornih na sušu", objasnio je vodeći autor studije Tijeri Ndetacin Taguela, postdoktorand i klimatolog na Fakultetu liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta Ilinoj.
Taguela je naglasio da je razumevanje uticaja porasta temperature na padavine ključno za razvoj strategija prilagođavanja.
Njegovo istraživanje koristilo je skup od 40 klimatskih modela da simulira ljetnje padavine u Africi u drugoj polovini 21. vijeka i uporedi rezultate sa istorijskim podacima od 1965. do 2014. godine. Ispitivana su dva klimatska scenarija – jedan sa umjerenim emisijama gasova staklene bašte i drugi sa veoma visokim emisijama.
U oba scenarija, količina padavina širom većeg dijela Afrike raste do kraja vijeka, ali se stepen promjena razlikuje od regiona do regiona.
Pokazalo se da će se padavine u Sahari povećati najviše za 75 odsto, dok bi jugoistočna Afrika mogla dobijati oko 25 odsto više kiše, a centralnojužna oko 17 odsto više. Nasuprot tome, u jugozapadnom dijelu kontinenta očekuje se veća suša, uz smanjenje padavina za oko pet odsto.
Iznenađujuća prognoza za suvi region
"Projekcije pokazuju da će Sahara dobijati skoro dvostruko više padavina u odnosu na istorijski prosjek, što je iznenađujuće za region koji je klimatski izuzetno suv. Iako se većina modela slaže sa trendom većih padavina, i dalje postoji značajna neizvjesnost u pogledu tačne količine kiše. Unapređivanje ovih modela je ključno za povećanje pouzdanosti regionalnih prognoza", rekao je Taguela.
Povećanje padavina uglavnom je povezano sa zagrijavanjem atmosfere. Više temperature omogućavaju vazduhu da zadrži više vlage, što dovodi do obilnijih padavina u pojedinim regionima.
Promjene u obrascima atmosferske cirkulacije takođe utiču na to gdje i kako kiša pada, pa se neki djelovi mogu suočiti sa većom vlažnošću, a drugi sa još većom sušom.
"Razumijevanje fizičkih mehanizama koji pokreću padavine neophodno je za razvoj strategija prilagođavanja koje mogu izdržati i vlažniju i sušniju budućnost", naveo je Taguela.
Коментари0
Остави коментар