- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
04. 05. 2021.
08:43 >> 08:44
8
41 GODINA
Godišnjica smrti doživotnog predsjednika SFRJ
Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i jedan od najvećih državnika u istoriji balkanskih država, preminuo je na današnji dan prije 41 godinu.
Predsjednik države "bez ograničenja trajanja mandata", kako je to naznačeno u odluci 1953. godine, preminuo je u Ljubljani 4. maja 1980. godine, a njegova smrt je decenijama kasnije ostala kao personifikacija raspada jedne države, ali i sistema na kojem se i temeljila.
Iako je od smrti Tita prošla 41 godina, sjećanje na "najvećeg sina naših naroda i narodnosti" među građanima cijelog Balkana i dalje nije izgubilo na značaju.
Period vladavine koji je faktički trajao od početka Drugog svjetskog rata, a formalno je ozvaničen 1953. godine, kada je Tito zvanično i izabran za predsjednika Jugoslavije, obilježile su brojne odluke koje su u tom periodu predstavljale prekretnice u razvoju tadašnje države bilo na vanjskom ili unutarnjem političkom i ekonomskom planu obnove države.
Vjerovatno najznačajnije jesu one vezane za hladnoratovski period i nesvrstavanje Jugoslavije u jedan od tada dva utvrđena bloka koja su predvodile Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez.
Umjesto svrstavanja na stranu jedne svjetske sile, Tito je sa tada poznatim afričkim i azijskim liderima odlučio osnovati Pokret nesvrstanih, koji je predstavljao svojevrsni odgovor na do tada utvrđene vojnopolitičke blokove.
Krajem sedamdesetih zbog narušenog zdravlja Tito se već počeo povlačiti s političke scene Jugoslavije, a problemi sa zdravljem pogoršali su se 1980. godine, te je Tito već u februaru te godine bio u komi u Kliničkom centru u Ljubljani.
Uprkos nadanjima kako će se predsjednikovo zdravlje poboljšati, crne prognoze su se ostvarile 4. maja 1980. godine, kada su ljubljanski ljekari u 15:05 sati proglasili smrt predsjednika Jugoslavije.
Objava Titove smrti u medijima prekinula je televizijski program, a naročito su ostali upečatljivi nastupi tadašnjih TV spikera koji su sa suzama pročitali objavu o smrti Tita.
Sahrana Josipa Broza Tita, koja je održana u Beogradu, predstavljala je drugi najgledaniji događaj na televiziji u 20. vijeku. Ispraćaju predsjednika SFRJ prisustvovalo je 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta, što je definisano kao najveći ispraćaj jednog državnika u istoriji.
Коментари8
Остави коментар