POMOĆ NAJMLAĐIMA

Državi sva djeca jednako da vrijede

Nakon što poslanici na sjednici Skupštine 18. februara usvoje set socijalnih zakona, prva isplata dječijeg dodatka počeće 1. jula ove godine. Od naredne školske godine biće i besplatni udžbenici za sve osnovce. Iz Demokratske Crne Gore kažu da je to novi odnos države prema djeci, dok iz Udruženja Roditelji ukazuju na problem što zakonom nijesu obuhvaćena djeca koja su u srednjim školama.

Za pet mjeseci gotovo 39.000 djece do šest godina primiće dječiji dodatak, a prvog septembra svi osnovci dobiće besplatne udžbenike.

"Na inicijativu Demokratske Crne Gore i kroz konsultacije sa Vladom, stvara se pravni i zakonski osnov za uvođenje dječijeg dodatka za svu djecu u predškolskom uzrastu, a za svu djecu u osnovnoj školi, dakle za sve osnovce, biće obezbijeđen besplatan paket udžbenika, bez obzira u kom gradu žive. Biće obezbijeđeno i uvećanje dječijih dodataka za djecu čiji su roditelji korisnici socijalnih davanja, a takođe i za djecu bez roditeljskog staranja. U prvom slučaju sa 23 na 44 eura, a u drugom sa 39 na 60 eura", saopštio je funkcioner Demokrata Momo Koprivica.

On kaže da ovo nije samo socio-ekonomska mjera, već novi odnos države prema djeci.

"Država mora da brine o sopstvenoj budućnosti i da joj sva djeca jednako vrijede", poručuje Koprivica.

Iz Udruženja Roditelji kazali su da je dobro što se krenulo sa mrtve tačke, ali podsjećaju da su prvobitne najave bile da će sva djeca u Crnoj Gori do 18 godina dobijati dječiji dodatak.

"Normalno je da su negativne reakcije. Pitaju se roditelji kako su uopšte došli do tih šest godina, jer smatraju da starija djeca imaju mnogo veće potrebe, odnosno, roditelji moraju da izdvajaju više novca za zadovoljavanje njihovih potreba i pozivaju se na to da će onda opet postojati razlika, odnosno diskriminacija zašto neko može i ne može", smatra Kristina Mihailović, direktorica Udruženja Roditelji.

Ona dodaje da ovaj zakon ne obuhvata djecu koja su u srednjim školama. Gotovo 31 hiljada tinejdžera ostaće bez podrške.

"Upravo zbog toga smatramo da je trebalo, kada se već odlučilo na taj način da će da se radi, da će da se obezbijedi podrška za sve, jer je tako najavljeno, da se onda do toga i dođe, a kažem, ako se ne može doći, da se barem kaže rok do kada će ta namjera biti ostvarena", ističe Mihailović.

I građanska aktivistkinja Marina Medojević smatra da je trebalo da se pronađe bolje rješenje s obzirom na to da smo, kako ističe, kao država prezaduženi i nemamo mogućnost da obezbijedimo dječiji dodatak svakom djetetu.

"Smatram da je visina prihoda porodice u kojoj djeca žive, jedini pravedan kriterijum za određivanje koja djeca treba da dobiju dječiji dodatak, za sad. Na taj način ciljano koristimo sredstva za one koji žive u nemaštini i zaista doprinosimo umanjenju siromaštva", ocijenila je Medojević.

Bojana Čađenović, TVCG