- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
21. 12. 2020. 20:30 >> 20:33 30
SPAIĆ
Ne postoji razlog za hitnost izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić kaže da, prema crnogorskom pravu, ne postoji nijedan razlog za hitnost, kada je riječ o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. A predložene izmjene zakona vidi kao netransparentnu proceduru kojoj je cilj, kako kaže, legalizacija sistemskih nezakonitih upisa objekata kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Spajićeva je našoj Tatjani Perović kazala da samom najavom o spremnosti da se odmah nakon usvajanja Zakona krene u rad na novim izmjenama, aktuelna vlast je priznala da su predložena rješenja falična.
Vlada je uputila Skupštini na usvajanje izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je utvrdila po hitnom postupku.
Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta i članica ekspertskog tima bivše Vlade, kaže da, prema crnogorskom pravu, ne postoji nijedan razlog za hitnost. Podsjeća i da je donošenje zakona po hitnoj proceduri i prečesto pribjegavanje ovoj praksi zarad, kako kaže, zloupotreba, jedna od zamjerki EK u odnosu na cijeli region.
“Prema crnogorskom pravu, zakon se po hitnom postupku može donijeti samo u dvije situacije, usljed nepredvidivih okolnosti, zbog kojih bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice i druga, kada je zakon potrebno usaglasiti sa evropskim pravom i međunarodnim ugovorima i konvencijama. Dakle, jasno je da je hitnost procedure u potpunosti neopravdana,“ kaže Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta.
Ne stoje, kaže, ni tvrdnje, o neustavnosti postojećeg Zakona. I podsjeća da ocjenu neustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti može izreći samo i isključivo Ustavni sud.
“Do sada, godinu od usvajanja ovog teksta nije podnijeta ni inicijativa. Te je začuđujuća, pravno i logički neodrživa tvrdnja o navodnoj neustavnosti zakona. Ovim se onemogućuje i sudski epilog kod najveće evropske sudske instance, sada je sasvim jasno i zbog čega”, kazala je Spaić.
A same izmjene zakona predstavljaju, kako ocjenjuje Spaićeva, netransparentnu proceduru kojoj je cilj, kako kaže, legalizacija sistemskih nezakonitih upisa na objektima kulturno istorijske baštine CG. Otuda, kako navodi, i ocjena Venecijanske komisija o adekvatnosti i opravdanosti upravnog postupka u važećem Zakonu o vjerskim zajednicama, koji ima sve garancije člana 6. Evropske konvencije.
“Registracija nije početak postojanja već je čin prihvatanja pravnog poretka zemlje u kojoj se djeluje. Iz tog razloga, SPC bi morala da se registruje kao što je to urađeno u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, jer samo prihvatanjem registracije, crkva sa sjedištem u drugoj državi, može pokazati elementarno poštovanje pravnog poretka ove zemlje”, istakla je Spaić.
A imajući u vidu da je ovo pitanje u nadležnosti Skupštine, Spaićeva očekuje da će predsjednik Aleksa Bečić, kako kaže, odbraniti Poslovnik institucije koju predstavlja. A ponudom naknadnog formiranja Radne grupe koja bi radila na novim izmjenama zakona, aktuelna Vlada i parlamentarna većina, indirektno su, ocjenjuje Spaićeva, demonstrirale i svjesnost o faličnosti predloženih rešenja, kojim se, zaključuje, neustavno privileguje SPC.
Види још
Коментари30
Остави коментар