MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA

U CG evidentirano osam vjerskih zajednica

Kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava, shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, do sada su se, na osnovu njihovih prijava, evidentirale osam vjerskih zajednica, saopšteno je iz tog resora.

''U Evidenciju postojećih vjerskih zajednica su upisane ove vjerske zajednice: Nadbiskupski ordinarijat Bar, Crnogorska pravoslavna crkva, Jevrejska zajednica Crne Gore, Biskupski ordinarijat Kotor, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Crkva hristovog Jevanđelja i Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore'', navode iz Ministarstva.

Poručuju da je postupak upisa u evidenciju u toku za još dvije vjerske zajednice. 

''Ne postoji zakonska obaveza vjerske zajednice da se registruje već je to stvar njene slobodne volje. Sve vjerske zajednice imaju pravo da djeluju, bez obzira da li su registrovane, a procedura registracije je krajnje jednostavna'', navode u saopštenju.

Crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako kažu, moderan, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda. 

''Aktuelni zakon je i usvojen kako bi se, bez ijednog ograničenja, podstaklo društveno i kulturno izražavanje vjere, a ovo važno društveno pitanje uredilo demokratski, civilizovano i bez kršenja vjerskih prava i sloboda. Raniji propis, iz 1977. godine, je bio dio prevaziđenog političkog nasljeđa i vrijednosti'', kažu iz Ministarstva.

Navode da su intenzivirane političke najave o izmjenama i čak njegovom ukidanju ali, bez obzira na politizaciju, namjerne manipulacije i prikrivene interese.

Napominju da ostaje nepobitna činjenica da je postojeći zakon nediskriminatoran i da pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere.

Kako kažu iz Ministarstva, priznavanje istorijskog kontinuiteta, kako se to uporno traži za jednu vjersku zajednicu, značilo bi direktnu diskriminaciju ostalih i poništavanje svih istorijskih činjenica. 

''Vlada Crne Gore je pokazala reformističku orjentaciju kroz spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi'', zaključuju u saopštenju.