[ Objavila: M.M.Lj. ]

ISTORIJA 90-TIH

Ćutanje o zločinima dovodi do njihovog ponavljanja

Ako se ne suočimo sa zločinima iz prošlosti, ako se ne suprotstavimo i usprotivimo elementima koji su doveli do zločina, vrijeme i manipulacije će zasigurno dovesti do njihovog ponovnog ukorjenjivanja u društvu, zaključeno je na današnjoj konferenciji u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Na konferenciji Udruženja profesora istorije Crne Gore (HIPMONT) predstavljena je analiza „Kako vidimo 90e?“

Autor, istoričar i koordinator HIPMONT-a Miloš Vukanović  ostakao je da obrazovni sistem uveliko pokušava da ignoriše edukaciju o ratnim dešavanjima i zločinima koje su pratili raspad Jugoslavije, kako u regionu tako i u Crnoj Gori.

„ Na drugoj strani, imamo recentna istraživanja koja su ukazala da studenti, ili tek svršeni srednjoškolci, imaju katastrofalno slabo znanje o ratnim dešavanjima 90ih, ulozi crnogorskog društva u njima, kao i zločinima koji su se dogodili u regionu i na teritoriji Crne Gore,“ objasnio je Vukanović.

Prvi dio analize predstavlja kratak pregled istorije Crne Gore od početka devedesetih do obnove nezavisnosti 2006, a što uključuje pregled svih zločina koji su počinjeni na teritoriji Crne Gore ili koje su počinili njeni građani.

“Uz ukazivanje na nedostatnosti istraživanja i objedinjavanja podataka i ignorisanje suočavanja sa tim ratnim dešavanjima.” Drugi i središnji dio publikacije će najviše biti od koristi edukatorima u Crnoj Gori koji žele da se bave ovom temom.

Ključni događaj predstavlja obaranje udžbenika za IV razred srednje 2008, koji je nesvakidašnje za Crnu Goru ujedinio i vlast i opoziciju.

“Na primjer, mi i dalje nemamo kompletne podatke o zločinima i žrtvama tokom i nakon Drugog svjetskog rata, dok su Golootočke žrtve bile istraživane samo kad je politička klima bila povoljna. Guranje kontraverznih tema pod tepih, ili njihovo korišćenje za nacionalne i dnevnopolitičke teme nije samo odlika trenutne vlasti, već sastavni dio mentaliteta crnogorskog društva“, ocijenio je Vukanović.

Treći dio predstavlja nastojanje da se pruži pregled svih elemenata koje čine kulturu sjećanja crnogorskog društva i naš odnos ka posljednjem konfliktu u našoj istoriji, prije svega nakon 2006.

“Spomenici, ulice, muzejske postavke, obilježavanja, inicijative i opstrukcije države su cigle od kojih pravimo našu sliku tog vremena. Od te slike ne zavisi samo kako ćemo se mi odnositi ka sopstvenoj prošlosti već prije svega kako će ta prošlost uticati na našu budućnost. Ako se ne suočimo sa zločinima iz prošlosti, ako se ne suprotstavimo i usprotivimo elementima koji su doveli do zločina, protok vremena, subjektivne interpretacije i manipulacije će zasigurno dovesti do relativizacije negativnih uzroka zločina, njihovog prihvatanja i ponovnog ukorjenjivanja u društvu“, zaključio je Vukanović.

Profesor istorije i član HIPMONT-a Igor Radulović naglasio je da je period devedesetih stavljen u zapećak na više načina - izučavanjem na kraju srednje i osnovne škole i njenim reduciranjem na jedan čas nedjeljno. Ipak, ističe da to ne treba biti alibi za profesore što se ovom temom ne bave.

„Evropska komisija u jednom svom izvještaju istakla značaj predavanja istorije u poslijeratnom društvu, jer je to jedna od kategorija koja može doprinijeti zajedničkom prevazilaženju „duhova iz prošlosti“. U tom kontekstu, tema kao što su ratovi devedesetih, ne smije biti zanemarena, već o njoj treba razgovarati“, naveo je Radulović.

On je kao glavni problem kada se govori o edukaciji djece istakao izostanak informacija i razgovora što dovodi do stvaranja predrasuda i stereotipa koji se stvaraju na taj način.

„Obaveza svakog intelektualca i profesora je da teme kao što je ova potencira.  Ne želim da umanjim značaj ni drugih istorijskih perioda i tema, ali moram istaći da znanje o nedavnoj istoriji utiče ne samo na stvaranje ličnosti  i izgradnju identiteta mladih generacija, već i na razbijanje njihovih predrasuda,“ poručio je Radulović.