[ Mina; Objavila: M.M ]

HRAPOVIĆ ISTAKAO

Primarna zdravstvena zaštita osnov sistema

Primarna zdravstvena zaštita osnov je cjelokupnog sistema zdravstva, a svako ulaganje u kadar, tehničke kapacitete i opremu je korak naprijed ka poboljšanju zaštite, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Na sjednica skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje održano je kontrolno saslušanja Hrapovića o funkcionisanju instituta izabranog doktora ili tima doktora.

“Svako ulaganje u kadar, tehničke kapacitete i opremu je korak naprijed ka poboljšanju zdravstvene zaštite. Ulaganje u informacione sisteme je neophodno, jer informacioni alati treba da podrže medicinsko osoblje da lakše i brže realizuju aktivnosti”, rekao je Hrapović.

Kako je dodao, svako ulaganje u zdravstveni sistem je dugoročno isplativo, a Vlada je to prepoznala, jer se u poslednje dvije godine izdvaja mnogo više novca nego ranije.

“Primarna zdravstvena zaštita predstavlja osnov cjelokupnog zdravstvenog sistema, u okviru koje se zadovoljavaju potrebe građana za promocijom zdravlja, prevencijom bolesti, ranim otkrivanjem, blagovremenom dijagnostikom, liječenjem”, naveo je Hrapović.

Prema njegovim riječima, 31. decembra prošle godine kod izabranog doktora za djecu i odrasle registrovano je oko 576, 45 hiljada građana, odnosno 91,02 odsto građana.

“Od toga 94,92 procenta kod izabranog doktrora za djecu, 90,18 odsto kod ID za odrasle. Broj žena koje su se registrovale kod izabranog ginekologa i ostvaruju zdravstvenu zaštitu je 165,94 hiljada, odnosno 60,39 odsto”, precizirao je Hrapović.

Hrapović je dodao da bez obzira na to da li se osigurano lice registrovalo kod izabranog doktora ili ne, svima je omogućeno ostvarivanje zdravstvene zaštite kod izabranog doktora ili tima doktora.

On je kazao da u timovima izabranih doktora za odrasle radi 276 ljekara, od čega 127 ljekara opšte medicine, specijalista 131, na specijalizacije je trenutno 18 doktora, a uposlena su 304 medicinska radnika.

Iznos zarade izabranih doktora, kako je objasnio, prije svega zavisi od broja osiguranika koji su kod njega registrovani i obima pruženih usluga.

Prema riječima Hrapovića, rezultati reforme za prethodni period ukazuju da se radi o kontinuiranom napretku u zdravstvenom sektoru, a on znači i obavezu za nastavak aktivnosti na unaprjeđenju i osavremenjavanju prostora, kadra i opreme.

Govoreći o aktivnostima koje su realizovane u prethodne dvije godine, kao i o onima koje su u toku, Hrapović je kazao da su uvedeni novi elektronski servisi za pacijente, koji bi trebalo da olakšaju rad izabranih doktora.

Kako je naveo, u pitanju su e-zakazivanje, e-recept sa digitalnim potpisom, e-apoteka, e -laboratorija, e-uvezivanje privatnih stomatoloških ambulanti kroz informacioni sistem Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Hrapović je rekao da Ministarstvo zdravlja u saradnji sa specijalistima Kliničkog centra Crne Gore radi na pripremi oko 30 protokola za propisivanje ljekova od strane izabranih ljekara, kako bi se ograničila propisivačka praksa doktora, ali ne na štetu kvaliteta zdravstvene zaštite.

On je dodao da Ministarstvo sa UNICEF-om realizuje projekat jačanje patronažne službe, od prošle godine.

Hrapović je objasnio da je u planu da da se patronažna služba ojača i da se podijeli na preventivnu, za malu djecu i trudnice, hronične i bolesnike starije od 65 god, za tretmane i postupke, kao i za promociju zdravlja.

Sa UNICEF-om je, kako je dodao, rađen i protokol o postupanju zdravstvenog sektora u slučaju raspoznavanja nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece.

Hrapović je naveo da bi nakon uvrštenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), taj protokol trebalo da bude usvojen do kraja juna ove godine.

„Kroz program kontinuirane medicinske edukacije tokom 2017. i prošle godine edukovano je 3,73 hiljade zdravstvenih radnika i sprovedene su 1.452 obuke i radionice“, dodao je on.

Kako je naveo, u toku je završna faza pripreme tenderske dokumentacije za nabavku nova tri mamografa za sprovođenje nacionalnog skrininga na cijeloj teritoriji Crne Gore za karcinom dojke, a tender treba da realizuje KCCG.

Hrapović je kazao da je potrošnja ljekova povećana, ali da je smanjeno učešće pacijenata u troškovima kupovine .

Kako je rekao, prema podacima Agencije za ljekove, od ukupno utrošenih sredstava za nabavku ljekova u Crnoj Gori, učešće države je u plaćanju sa 59,3 odsto 2014. godine poraslo na 72,2 odsto na kraju 2017.

Hrapović je dodao da su povećali obuhvat vakcinisane djece za prethodne dvije godine sa 46 na 86 odsto.

„Naravno, tim procentom nijesmo zadovoljni. Nastavljamo kampanju i edukaciju kako bi broj vakcinisane djece porastao na više od 95 odsto“, naveo je Hrapović.

On je najavio da se radi na projektu elektronskog zdravstvenog kartona, odnosno e-karton.

Hrapović je dodao da je Vlada za ovu godinu opredijelila dodatnih pet miliona EUR za nabavke nove medicinske opreme.

„U izradi je stvaranje jedinstvene platforme svih raspoloživih termina za specijalističke preglede za period od godinu, a projekat se realizuje u FZO“, kazao je Hrapović.

„Sve ovo što radimo u zdravstvenom sistemu i građani prepoznaju kroz ankete koje sprovodimo, tako da povjerenje u zdravstveni sistem iz godine u godinu raste i to nam je dodatni impuls da nastavimo sa zapošetim reformama“, rekao je on.

Direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, naveo je da ankete govore o zadovoljstvu građana primarnom zdravstvenom zaštitom.

Prema njegovim riječima, više od 80 odsto građana je izrazilo zadovoljstvo uslugama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Jedini izazov koji se tiče Glavnog grada i podgoričkog Doma zdravlja su demografska kretanja prema Podgorici. Drugih izazova praktično nema", dodao je Kavarić.

Član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Halil Duković kazao je da 80 odsto slučajeva treba da bude riješeno na primarnom zdravstvenom nivou.

“Da li je to slučaj danas, ja mislim da baš i nije. Razlog je je što postoji preopterećenost primarne zdravstvene zaštite", naveo je Duković.

Kako je dodao, veliki je i broj odlazaka mladih ljekara iz primarne zdravstvene zaštite.

Duković je kazao da ušteda u zdravstvenom sistemu ne smije biti nauštrb kvaliteta pruženih zdravstvenih radnika.

“Naravno treba štedjeti tamo gdje možemo, ali ne po svaku cijenu”, rekao je on.

Direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Mevlida Gusinjac, kazala je da je krajnji cilj da izabrani doktori na kraju budu porodični ljekari.

Ona je govorila o važnosti preventivnih pregleda i navela da sve što se uloži u preventivne mjere kasnije manje košta državu.

Kako je dodala Gusinjac, dužina čekanja na pregled ne bi trebalo da prelazi 30 minuta.