[ Objavio: I. P. ]

IAKO ZAKON PREDVIĐA

Svi gradovi nemaju azil za napuštene životinje

U Crnoj Gori još uvijek ne postoji sklonište za napuštene životinje u svim gradovima, iako je to predviđeno Zakonom o dobrobiti životinja prije devet godina.

To je, u intervjuu za PR Centar, saopštila predstavnica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Sunčica Boljević, pojašnjavajući da je Zakonom o dobrobiti životinja predviđeno da lokalne samouprave obezbijede uslove za izgradnju skloništa za napuštene životinje, ukoliko na toj teritoriji ono ne postoji.

"Skoro deset godina od postojanja te obaveze u Crnoj Gori, nažalost, nema u svim lokalnim upravama sklonište za napuštene životinje. To pitanje riješeno u devet opština, osnovano je osam skloništa, zajedno u opštinama Kotor i Tivat, dok opštine Ulcinj, Podgorica, Berane, Herceg Novi i Budva imaju samostalna skloništa“, navela je Boljević.

Ona je dodala da sva skloništa moraju biti registrovana u Upravi za bezbjednost hrane i veterine i da se registracija vrši kroz neposredni pregled skloništa i provjeravanje ispunjenosti uslova.

"Negdje se mora napraviti iskorak, a to je promovisanje udomljavanja, kako kažu „Udomi, ne kupuj“. Moderno je imati rasnog psa, a u skloništima ima divnih pasa koji čekaju da budu udomljeni“, istakla je Boljević.

Ona je ocijenila da je potrebno znati koliko ima pasa lutalica na nivou lokalne uprave i da, u skladu sa tim, kako je navela, Savjet za zaštitu životinja, sprovodi obuke sa nevladinim organizacijama kako bi tačno utvrdili taj broj.

Savjetnica izvršnog direktora preduzeća "Čistoća", u okviru kojeg funkcioniše Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce za teritoriju Glavnog grada, Senada Mulešković, kazala je da u Skloništu svakodnevno vode brigu o psima koji su dovedeni sa javnih površina i osim osnovne brige hranjenja, kako je pojasnila, vode brigu i o zdravstvenom stanju životinja.

"Trenutno se u skloništu nalazi 148 pasa. Naravno, taj broj varira iz dana u dan jer sklonište funkcioniše po principu uhvati, steriliši i pusti, tako da se oni psi koji su prošli potreban medicinski tretman, sterilisani vraćaju na lokacije sa kojih su uhvaćeni“ , kazala je Mulešković.

Ona je rekla da u skladu sa vremenskim prilikama, sklonište ne povećava kapacitete, već se trude, kako je navela, da u svakom boksu prilagode uslove.

"S obzirom na hladne dane ove, ali i prethodnih zima smo se trudili da psi u svakom boksu imaju kućicu, ali i podlogu kako ne bi bili na betonu. Osim toga, nabavljali smo i dovoljne količine kartona i drugih materijala kako bi obezbijedili jedan vid izolacije i naravno toplije uslove za pse. Psi svakog dana dobijaju jedan topli obrok i pojačana je veterinarska zaštita“, objasnila je Mulešković.

Ona je istakla da su zadovoljni sa tim što je prethodne godine osnovan Savjet za zaštitu životinja, sa kojim su brzo nakon osnivanja ostvarili saradnju.

"Predstavinici Savjeta su, u nekoliko navrata, obilazili sklonište. Naravno, oni su zadovoljni svim što su ovdje zatekli. Postigli smo neke dogovore za buduću saradnju i iskreno se nadam da će, uz njihovu podršku i naše dodatno angažovanje, uticati u dijelu zaštite o dobrobiti životinja“, rekla je Mulešković.

Predstavnica NVO sektora u Savjetu za zaštitu životinja, Svetlana Manojlović, ukazala je, pojašnjavajući način osnivanja i funkcionisanja tog tijela, na važnost izrade Strategije za kontolu populacije pasa u kojoj se, kako je pojasnila, nalaze mjere za zaštitu pasa lutalica.

"Strategija je urađena u interesu države, građana i u okviru dobrobiti životinja“, kazala je Manojlović.

Ona je ukazala da problem predstavlja što najveći broj pasa lutalica potiče od vlasničkih pasa.

Manojlović je najavila sprovođenje programa imunizacije, odnosno vakcinacija protiv zaraznih bolesti, koji će zakonom obavezivati vlasnike na te mjere.