[ Objavio: I. P. ]

240 PRIVATNIH I 54 DRŽAVNE

CG po broju apoteka ispred evropskog prosjeka

U Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, ima oko 240 privatnih apoteka i 54 državne (Montefarm) što znači jedan ovakav objekat na 2.700 stanovnika, čime smo ispred evropskog standarda koji predviđa jednu apoteku na 3.000 građana.

Sagovornici Pobjede smatraju da će novi zakon o apotekarskoj djelatnosti, koji je u skupštinskoj proceduri, neminovno dovesti do promjena na ovom tržištu, jer će mnogi biti prinuđeni na zatvaranje.

Ovaj zakon, između ostalog, predviđa da se apotekarska djelatnost ne može obavljati bez prisustva farmaceuta, odnosno da građanima lijek na recept ne smije izdati farmaceutski tehničar, kao što je to do sada bio slučaj. Primjenu zakona kontrolisaće Zdravstvena inspekcija, koja je i do sada nerijetko prilikom nadzora utvrđivala nedostatak kadra u pojedinim apotekama.

Prema podacima iz prošle godine, kako su Pobjedi kazali iz Farmaceutske komore, u Crnoj Gori imamo 547 aktivnih farmaceuta, dok je u posljednjih 12 godina izdato 597 licenci. Kada su u pitanju opštine u 2017. najviše ih je bilo u Podgorici 230, zatim u Nikšiću 30, kao i u Herceg Novom 27 i Baru 22. U pojedinim gradovima, kao što je Andrijevica, nije bilo nijednog farmaceuta.

Već i te brojke jasno pokazuju da će se vlasnici apoteka naći u problemu. Sudeći prema ovim podacima i sada je na tržištu manjak farmaceuta u odnosu na broj apoteka i to za oko 50, jer svaka apoteka mora da obezbijediti dva farmaceuta koji će raditi u dvije smjene. Međutim, manjak je znatno veći, s obzirom na to da je dosta farmaceuta zapošljeno u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva ili kao predstavnici farmaceutskih kuća. Predsjednica Farmaceutske komore Milanka Žugić saglasna je da će odredba u novom zakonu koja predviđa obavezu angažovanja farmaceuta u svakoj apoteci tokom radnog vremena dovesti do toga da se zatvore, kako kaže, loše apoteke.

“Da li je previše ili malo apoteka na tržištu Crne Gore? U odgovoru na to se mora poći od osnovnog motiva. Motiv može biti ekonomski opstanak (usljed velikog broja apoteka gasiće se one koje se ne snađu na tržištu) ili motiv treba da bude opstanak onih apoteka koje će pružiti farmaceutsku uslugu u skladu sa standardima. Osnovni cilj tržišta mora biti demonopolizacija, odnosno jačanje konkurentnosti u funkciji većeg kvaliteta usluga, odnosno u korist zadovoljnog pacijenta”, kazala je Žugić, naglasivši da će donošenje zakona o apotekarskoj djelatnosti svakako uvesti dodatni i precizniji red u radu apoteka.

U Ministarstvu zdravlja pak navode da bi uslovljavanje otvaranja, odnosno osnivanja apoteka, predstavljalo biznis barijeru i ograničavanje slobode kretanja roba i kapitala na tržištu, što je neprihvatljivo.

“Konkurentnost apoteke treba da ostvaruju konkurentnošću cijena, ponude ljekova i drugih proizvoda čiji promet može da se vrši u apoteci, kao i kvalitetom usluga, a ne administrativnim mjerama i zakonskim ograničenjima”, kazali su Pobjedi iz ovog Vladinog resora.

Zakon je u skupštinskoj proceduri, a Vlada ga je usvojila krajem prošle godine. Izvjesno je da će uticati na broj apoteka u zemlji. U Podgorici, u gradskim kvartovima, u zoni od nekoliko stotina metara ima po pet-šest apoteka. Građani su zadovoljni jer smatraju da treba da bude omogućena lakša dostupnost ljekovima, što, smatraju oni, u mnogim gradovima nije slučaj.