Љиљана Брновић [ TVCG ]

EMISIJA "MOSTOVI"

Dvije domovine Františeka Šisteka

Češkog istoričara i antropologa Františeka Šisteka, Cetinjani dobro znaju. On izučava modernu istoriju, aktuelne probleme bivše Jugoslavije i češke veze sa Balkanom. Crna Gora mu je, ipak, ključna sfera interesovanja, pa je jedan je od rijetkih montenegrista u svijetu. František Šístek radi u Institutu za istoriju Češke akademije nauka i predaje balkanistiku na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta u Pragu.

Za razgovor sa Šistekom, koji je često ovdje, bilo je lako dogovoriti se. On i dalje istražuje i piše o crnogorskoj istoriji ali i istoriji drugih naroda, pa je posljednju knjigu posvetio Jevrejima na ovim prostorima, od antike do holokausta.

Kada je došao 1998. godine nije puno znao o našoj zemlji. Kaže da je bila posljednja koju je posjetio nakon svih ostalih u bivšoj Jugoslaviji, što mu sada, poslije skoro dvije i po decenije, zvuči paradoksalno, upravo zato što joj se najčešće vraća. Sjećanja na prvi susret sa Crnom Gorom vezuje za Nacionalnu biblioteku na Cetinju. Sa neskrivenom radošću u glasu František nam priča kako je počela njegova avantura sa upoznavanjem Crne Gore.

,,Trebalo je da pišem diplomski rad na neku temu iz bivše Jugoslavije i izabrao sam Crnu Goru, zato što se o njoj nije puno znalo. Tada se nije moglo doći bez vize, pa smo moj prijatelj i ja kao studenti dobili pozivno pismo od tadašnjeg direktora Nacionalne biblioteke, gdje smo po dolasku provodili puno vremena, čitajući istorijske knjige i dokumenta'', kaže nam Šistek i sa osmjehom na licu, prisjeća se da su, zbog nedostatka novca, jedno vrijeme spavali u stražarskoj kućici biblioteke i na tabli ispod zvona Cetinjskog manastira, nije im smetalo i to pamti kao da je juče bilo.

Na pitanje koje se, prosto, nameće- odakle interesovanje Čeha za Crnu Goru kad nismo ni trgovali, a ni ratovali, Šistek odgovara podsjećanjem da je dio južnoslovenskih zemalja u 19. vijeku bio u sastavu iste države, gdje su Česi sazrijevali kao narod pod Habzburškom monarhijom i objašnjava: ,,Sasvim je bilo prirodno naše interesovanje za Južne Slovene, zbogo geografske blizine, istog jezičkog korijena, Česi jednostavno vole ovo područje i nisu nikada gledali samo sebe'', kaže Šistek i sa ponosom ističe češki kosmopolitizam.

Iako nije jedini koji se bavi ovim prostorom, ipak napominje, da je postao specijalista za Crnu Goru, jer su teme njegovih radova do doktorata, pa i nakon disertacije, bile crnogorske.

Uvijek je imao svijest o tome da nije prvi koji proučava Crnu Goru, već je znao da postoji oodređena tradicija naročito od druge polovine 19. vijeka, kada su češki putopisci, naučnici i umjetnici ostavili traga na crnogorsku kulturu.

Podsjećamo ga na češkog putopisca, etnomuzikologa i slikara Ludviga Kubu, koji je daleke 1892. napisao knjigu ,,U Crnoj Gori'' u kojoj, između ostalog, poručuje: ,,Ti mala, veliki si nam primjer.'' Za Františeka Šisteka to Kubino zapažanje je, kaže, bila jedna velika potvrda da je Crna Gora tada sačuvala nezavisnost i među Slovenima bila jedina slobodarska zemlja i uzor ostalima koji su trpjeli strana naređenja i to su istorijske činjenice, ističe naš sagovornik.

Odavno u njegovom Pragu postoje ulice Ljubljanska, Beogradska, Zagrebačka, Sarajevska, čak i ulica Jugoslovenskih partizana i Nikole Tesle, pa je glavni grad Češke na neki način Jugoslavija u malom. Nazivi tih ulica, objašnjava Šistek, nastali su nakon formiranja defanzivnog saveza zemalja Čehoslovačke, Kraljevine Jugoslavije i Rumunije (Mala Antanta 1920.-1938.). Sa žaljenjem nam govori:

,,Nema nijedne crnogorske ulice, iz poznatih razloga, jer Crna Gora je u tom periodu nestala kao država.’’  

Česi imaju nazive ulica gradova bivše Jugoslavije, a mi posljednjih dva vijeka riječi češkog porijekla, bohemizme. Pojam, obrazac, učitelj, škola, samo su neke koje su postale dio našeg jezičkog bića.

Od prvog dana Šisteku je Crna Gora interesantna zbog vjerske i nacionalne raznolikosti, tu je i mnoštvo oponentnih političkih uvjerenja, ljepota mora i planina takodje ga nadahnjuju, pa František zna često u šali da kaže:

"Crna Gora jeste mala ali je u njoj sve veliko, svaki Crnogorac za sebe misli da je nabolji.''

Kada dođe na Cetinje, mjesto koje ne zaobilazi od prvog dana je Orlov Krš, to je, kaže nam, njegov svijet kada se osami i prepusti mislima sa pogledom ka Lovćenu. Prijatelja ima u cijeloj Crnoj Gori, među Cetinjanima najviše, jer mu je prijestonica i radna i životna sredina kad je ovdje. Voli sve zemlje bivše Jugoslavije, u svakoj se osjeća kao kod kuće ,,ali kad dođe u Crnu Goru i na Cetinje ima osjećaj kao da je ušao u svoju sobu, i to je intimniji odnos koji daje pravi smisao mojoj ljubavi i vezanosti za sve crnogorsko'', kazao je František Šistek, Čeh koji više od pola života dolazi u svoju drugu domovinu, Crnu Goru.