B.B. [ N1 ]

Penijafobija sve češća među mladima - zašto treba da budemo zabrinuti

Nekada marginalna pojava, penijafobija - strah od siromaštva je danas sve češća tema među stručnjacima i medijima, jer posljedice postaju sve vidljivije.

Neprimjetno, ali uporno, među mladima se širi nova vrsta tjeskobe. Još uvijek nedovoljno poznata široj javnosti, penijafobija, odnosno strah od siromaštva ili strah da će se postati siromašan, sve je prisutnija među tinejdžerima i mladim odraslim osobama, prenosi 24sata.hr.

Riječ je o fenomenu koji otkriva duboko ukorijenjene strahove savremene generacije i nosi ozbiljne psihološke posljedice.

Iako se ovaj pojam rijetko koristi, njegova stvarnost je vrlo konkretna: riječ je o paralizirajućoj anksioznosti koja pogađa mlade već opterećene ekonomskim, društvenim i emocionalnim nesigurnostima.

Može dovesti do hroničnog stresa, poremećaja ishrane, nesanice, pa i povlačenja iz društvenog života.

Uspon ove tjeskobe ne može se razumjeti bez konteksta u kojem se javlja. Od pandemije kovida mnogi mladi su naglo iskusili nesigurnost: gubitak studentskih poslova, problemi s plaćanjem stanarine… Ova iskustva ostavila su trajni osjećaj ranjivosti i strah da se ekonomska stabilnost može urušiti u jednom danu.

Pritisak je i psihološki i kulturološki, podstaknut dominantnim narativima o uspjehu, performansu i neuspjehu. Kako je nedavno objasnila dječja psihijatrica Mari-Roz Moro, „trka za uspjehom postala je okvir za sve. Kao da nesposobnost da budeš prvi dovodi u pitanje cio tvoj život“.

Uloga društvenih mreža u stvaranju tjeskobe

Društvene mreže dodatno pojačavaju ovaj strah. Na Instagramu, TikToku ili Snapchatu dominiraju idealizovane verzije života: savršeni stanovi, egzotična putovanja, luksuzna odjeća, brz profesionalni uspjeh. Za mnoge mlade taj svijet djeluje nedostižno, stvarajući osjećaj ličnog neuspjeha ili zaostalosti.

Kod dijela njih to prerasta u stalni strah da će „propasti u životu“ ako ne dostignu određeni materijalni standard u vrlo kratkom vremenu. Kontinuirana upoređivanja s drugima, zajedno s opštim pesimizmom o ekonomskoj budućnosti, čine penijafobiju plodnom podlogom za emocionalni stres.

Raznoliki i često nevidljivi simptomi

Penijafobija se ne mora ispoljiti dramatično. Često se skriva u svakodnevnim navikama: strogo izbjegavanje trošenja, ekstremna štedljivost, odbijanje izlazaka ili projekata jer predstavljaju „rizik“ za budućnost. Kod nekih se javljaju širi emocionalni poremećaji, generalizovana anksioznost, poremećaji ishrane, depresivne epizode.

U težim slučajevima strah poprima oblik opsesije, praćen nametljivim mislima i tjelesnim simptomima poput glavobolje, hroničnog umora ili lupanja srca. Osjećaj trajne ugroženosti otežava svaku smirenu projekciju budućnosti.

Kako ublažiti strah od ekonomskog nazadovanja?

Ne postoji univerzalno rješenje, ali nekoliko koraka može pomoći mladima da povrate osjećaj stabilnosti.

Vježbe disanja i meditacija mogu ublažiti nagle nalete tjeskobe. Uz to, kognitivni rad na preispitivanju katastrofičnih misli može pomoći da se zamijene realističnijim, manje prijetećim interpretacijama.

Važno je osvijestiti da društvene mreže prikazuju selektiranu, stilizovanu stvarnost. Svaka životna putanja ima svoj ritam, a tuđi „uspjesi“ često su rezultat pažljivo režiranih trenutaka.

Uspjeh ne prati jedinstvenu vremensku crtu. Vrednovanje postupnosti, procesa i razvoja može značajno smanjiti pritisak koji mnogi mladi sami sebi nameću.

U ozbiljnijim slučajevima razgovor s psihologom ili psihijatrom može pomoći da se razumiju korijeni tjeskobe i razviju strategije za njeno ublažavanje.

Pojava penijafobije među mladima nije tek prolazni trend, već upozorenje. Ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u budućnost, osjećaj nestabilnosti i prijetnje.

Istovremeno razotkriva psihološki teret društvenih očekivanja i modela uspjeha koji se danas agresivno nameću, piše msn.