B.Bu. [ b92 ]

Kako tijelo reaguje na stres?

Stres je stanje koje nastaje kada se suočavamo sa izazovima, prijetnjama ili zahtjevima koji prevazilaze naše sposobnosti ili resurse. Stres može biti koristan, jer nas motiviše da se prilagodimo i prevaziđemo probleme, ali može biti i štetan, ako je pretjeran, dugotrajan ili nekontrolisan.

U fazi akutnog stresa, naše tijelo prepoznaje uzrok i aktivira se simpatički nervni sistem. Ovaj sistem stimuliše lučenje adrenalina i noradrenalina, hormona koji pripremaju naše tijelo za borbu ili bijeg. Ovi hormoni povećavaju našu budnost, snagu, brzinu i izdržljivost, ali i ubrzavaju naše disanje, puls, krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Ova faza je kratkotrajna i traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta.

U sljedećoj fazi naše tijelo pokušava da se prilagodi stresoru i povrati ravnotežu. Ako uzrok stresa ne nestane, aktivira se hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osa (HPA osa) u našem tijelu, koja je dio endokrinog sistema.

HPA osa stimuliše lučenje kortizola, hormona koji pomaže našem tijelu da se nosi sa dugotrajnim stresom. Kortizol ima različite efekte na naše tijelo, kao što su povećanje energije, smanjenje upale, podsticanje imunološkog sistema i regulacija raspoloženja. Ova faza može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.

Iscrpljenost je treća faza, kada naše tijelo više ne može da se bori sa stresorom i počinje da gubi snagu i otpornost. Ako stresor i dalje traje, naše tijelo postaje preopterećeno i iscrpljeno, što dovodi do smanjenja naših fizičkih i mentalnih sposobnosti.

Tada organizam postaje ranjiv za različite poremećaje i bolesti, kao što su anksioznost, depresija, nesanica, glavobolja, visok krvni pritisak, srčani udar, dijabetes, gojaznost i infekcije. Ova faza može trajati od nekoliko nedjelja do nekoliko godina, u zavisnosti od jačine i trajanja stresora.

Stres je neizbježan dio našeg života, ali možemo da naučimo kako da ga prepoznamo, razumijemo i kontrolišemo. Neki od načina da smanjimo stres su:

Odbacivanje viška prtljaga
Pokušajte da odbacite stres koji ste sami sebi natovarili. Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopšte važno. Postoje stvari koje lako možemo odbaciti, a to će smanjiti napetost.

Praktikovanje relaksacionih tehnika

Duboko disanje, meditacija, joga, masaža ili slušanje muzike su metode kojima možemo postepeno da opustimo tijelo. Krenite od prstiju, dlanova, ruku, pređite na ramena, potiljak, vrat, lice, leđa, trbuh, pa dođite do nogu, stopala i zadnjice. Napinjite i opuštajte mišiće tačno tim redosledom. Tako ćete „prisiliti” organizam da se smiri.

Duboko disanje

Pokušajte da dišete iz dijafragme i upotrebljavajte obe nozdrve. Zamislite da udišete „dobar” ili “„čist” vazduh, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha.

Fizička aktivnost

Šetnja, trčanje, plivanje, biciklizam ili neki sport pomoći će vam da manje mislite na uzrok stresa i opustite se.

Zdrava ishrana

Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama, a siromašna šećerom, solju, zasićenim mastima i alkoholom, takođe, pomaže.

Uredno spavanje i pozitivan stav

Uspostavljanje dobre rutine spavanja, koja podrazumijeva redovno odlaženje na spavanje i buđenje, izbjegavanje kofeina, nikotina i elektronskih uređaja prije spavanja i obezbeđivanje tihe, tamne i udobne spavaće sobe, je veoma važno u borbi sa stresom.

Razvijanje pozitivnog stava, koji uključuje zahvalnost, optimizam, humor i samopouzdanje, kao i traženje socijalne podrške, koja podrazumijeva razgovor sa porodicom, prijateljima, kolegama ili stručnjacima o vašim problemima, osjećanjima i potrebama, može vam mnogo pomoći u prevazilaženju stresa.

Hronični stres
Dugotrajni stres izaziva pojačao lučenje adrenalina i kortizola, zbog kojih raste pritisak, a srce ubrzano lupa, mogu se javiti problemi sa disanjem i hiperventiliranje, a sa stresom se povezuju i neke vrste raka.

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Takve situacije mogu djelovati i podsticajno, jer nas „tjeraju” da prevladamo izazove, ali kad se neko sa stresom bori kontinuirano, bez predaha i opuštanja, može postati preopterećen.

Takav hronični stres negativno utiče na zdravlje.

Prije svega, tijelo iznenada preusmjerava energiju protiv stresa. Mogu se javiti tenzione glavobolje, migrene i razni mišićno-koštani problemi.

Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje i dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti i do napadaja panike.

Kad je tijelo pod stresom, mozak šalje signale iz hipotalamusa podrtičući lučenje kortizola i adrenalina, koji se često nazivaju hormonima stresa. A kad se oni otpuštaju, jetra proizvodi više glukoze.

Zbog stresa, takođe, jedemo više ili manje nego obično.

Stres povećava broj otkucaja srca, kontrakcije srčanih mišića su jače. Česte epizode ovog stresa mogu izazvati upale u koronarnim arterijama, što vodi srčanom udaru.

Upravo su kardiovaskularne bolesti krive za čak 49,6 odsto smrti, a mogu se povezati sa stresom. I drugi uzroci bolesti srca povezani su sa stresom: zbog stalne napetosti ljudi jedu previše soli i šećera, što dodatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Kao reakcija na stres slabi imunitet, što uzrokuje i dugotrajne prehlade, a često i herpes.

Sa stresom se povezuju i neke vrste raka, kao i neke autoimune bolesti (npr. reumatoidni artritis i multipla skleroza). Suprotno našem uvjerenju, alkohol ili cigarete ne olakšavaju stresne situacije, nego trajno drže tijelo u stresnom stanju i tako izazivaju još više problema.

Procjenjuje se da čak 43 odsto odraslih ljudi pati od nekih štetnih posljedica na zdravlje zbog stresa, a čak 75 do 90 procenata pacijenata kod ljekara opšte prakse na pregled idu zbog bolesti i tegoba povezanih sa stresom, prenosi zdravstveni portal webMD.