M.M.Lj. [ N1 ]

Koji je tip virusa gripa opasniji – A ili B?

Grip nije samo „obična prehlada“ – riječ je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa čak i hospitalizacije.

Grip je jedna od najčešćih virusnih infekcija koja svake godine pogađa milione ljudi širom svijeta. Iako mnogi grip doživljavaju kao „jaču prehladu“, to je ozbiljna bolest koja može dovesti do komplikacija, hospitalizacije, pa čak i smrtnog ishoda kod rizičnih grupa.

Razumijevanje načina prenosa virusa, prepoznavanje simptoma i poznavanje razlika između tipova gripa ključno je za zaštitu zdravlja sebe i drugih.

Glavni virusi influence: tipovi A i B

Kada govorimo o gripu, zapravo mislimo na infekciju izazvanu virusima influence. Postoje tri glavna tipa ovih virusa – A, B i C – ali su za sezonski grip najvažniji tipovi A i B.

Virus influence tipa A najčešće je odgovoran za teže oblike bolesti i velike epidemije. Njegova posebnost je sposobnost brzog mutiranja i mogućnost zaraze i kod ljudi i kod životinja.

Upravo ta osobina čini ga posebno opasnim – najteže pandemije gripa u istoriji, poput španskog gripa iz 1918. i svinjskog gripa iz 2009. godine, uzrokovao je tip A.

Ovaj virus se dijeli na podtipove prema proteinima na svojoj površini, a najpoznatiji su H1N1 i H3N2.

S druge strane, virus influence tipa B obično izaziva blažu bolest i javlja se isključivo kod ljudi. Genetski je stabilniji od tipa A, ali i dalje može izazvati značajne epidemije, posebno među djecom. Deli se u dvije glavne linije: B/Yamagata i B/Victoria.

Važno je napomenuti da oba tipa mogu biti opasna, naročito za djecu mlađu od pet godina, odrasle starije od 65 godina, trudnice i osobe s hroničnim bolestima poput dijabetesa, astme ili srčanih oboljenja.

Kako se prenosi virus gripa

Grip je izuzetno zarazan i širi se brže nego što mnogi misle. Najčešći način prenosa je putem sitnih kapljica koje zaražena osoba izbacuje u zrak kada kašlje, kija ili čak samo govori.

Ako se nalazite u njenoj blizini, obično na udaljenosti manjoj od dva metra, lako možete udahnuti te kapljice i zaraziti se.

To, međutim, nije jedini način zaraze. Virus gripa može preživjeti na površinama nekoliko sati, ponekad i cijeli dan. Kvake na vratima, stolovi, telefoni i tastature mogu biti potencijalna žarišta virusa.

Ako dodirnete kontaminiranu površinu, a zatim rukama dodirnete usta, nos ili oči, virus lako ulazi u organizam.

Posebno su rizični zatvoreni prostori s lošom ventilacijom – kancelarije, učionice i javni prevoz – gdje virusne čestice duže ostaju u zraku.

Dodatni problem je to što zaražena osoba može širiti virus i dan prije pojave simptoma, kao i do sedmicu dana nakon što oboli. To znači da možete nesvjesno zaraziti druge prije nego što uopće shvatite da ste bolesni.

Kako prepoznati grip

Za razliku od obične prehlade koja se razvija postepeno, grip nastupa naglo i snažno. Temperatura kod prehlade obično izostaje ili je blaga, dok kod gripa naglo skače na 38 ili 40 stepeni Celzijusa, uz drhtavicu i znojenje. Ta visoka temperatura traje nekoliko dana.

Karakteristični su jaki bolovi u mišićima i zglobovima – mnogi pacijenti opisuju osjećaj kao da ih je neko „pretukao“. Svakodnevne aktivnosti postaju teške, a često se javlja izražen umor i iscrpljenost. Slabost može biti toliko jaka da jedva ustajete iz kreveta, a taj osjećaj može potrajati sedmicama.

Suv, uporan kašalj još je jedan tipičan znak gripa i često traje i nakon što ostali simptomi nestanu. Česta je i glavobolja, naročito bol iza očiju.

Začepljen nos, curenje nosa, bol u grlu i kijanje mogu se javiti, ali su blaži nego kod prehlade. Kod djece se ponekad javljaju i stomačne tegobe – mučnina, povraćanje i gubitak apetita.

Kada grip postaje opasan

Većina ljudi preboli grip kod kuće uz dovoljno odmora i tečnosti. Međutim, kod nekih se mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtijevaju ljekarsku pomoć.

Najčešća i najopasnija komplikacija je upala pluća. Može je izazvati sam virus gripa ili bakterijska infekcija koja se razvije kasnije. Upozoravajući znaci su otežano disanje, bol u grudima, temperatura koja ne pada i iskašljavanje žuto-zelenog ili krvavog sekreta.

Bronhitis, upala sinusa i uha takođe su česte komplikacije, naročito kod djece.

Bakterijska infekcija koja se nadoveže na virusnu zahtijeva liječenje antibioticima. Posebno su ugrožene osobe s hroničnim bolestima, jer grip može pogoršati astmu, plućne i srčane bolesti ili dijabetes.

U rijetkim, ali ozbiljnim slučajevima, komplikacije uključuju upalu srčanog mišića, encefalitis, meningitis ili sepsu.

Kada treba potražiti ljekara

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave sljedeći simptomi: otežano disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u grudima ili stomaku, nagla vrtoglavica ili konfuzija, stalno povraćanje, simptomi koji se privremeno poboljšaju pa zatim vrate s većom temperaturom i jačim kašljem, ili temperatura koja traje duže od tri dana.

Prevencija je najbolja zaštita

Najvažnija zaštita od gripa je godišnja vakcinacija, koja se preporučuje svim osobama starijim od šest mjeseci. Vakcina se svake godine prilagođava sojevima virusa koji će najvjerovatnije kružiti tokom sezone.

Pored vakcinacije, jednostavne mjere mogu znatno smanjiti rizik zaraze: redovno i temeljno pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, izbjegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, nošenje maske u gužvi tokom sezone gripa, održavanje distance od bolesnih osoba i redovno provjetravanje prostorija.

Ako primijetite simptome gripa, ostanite kod kuće da ne biste zarazili druge. Odmarajte, pijte dovoljno tečnosti i obavezno se obratite ljekaru, naročito ako pripadate rizičnoj grupi.

Ranim liječenjem antivirusnim lijekovima može se skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.