Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zdravlje

B.Bu. [ RTS ]

21. 07. 2025. 09:42 >> 09:42
Čitaj mi:

Novi trend: Dopisivanje s terapeutom

Nakon talasa lajfkoučinga i potom onlajn razgovora, u trendu je traženje pomoći putem imejla. Najčešći razlozi za ovaj apel su nervoza, nesanica i hroničan umor izazvani stresom, često problemi na poslu ili s partnerom.




Po­sje­ta struč­nja­ku za men­tal­no zdra­vlje kod nas je i da­lje u pri­lič­noj mje­ri ta­bu te­ma. Lju­di se rijet­ko od­lu­ču­ju za obra­ća­nje psi­ho­lo­gu u obli­žnjem do­mu zdra­vlja, gdje dok če­ka­ju pred or­di­na­ci­jom mo­gu da sret­nu kom­ši­je i po­zna­ni­ke, a za po­sje­tu pri­vat­nom psi­ho­te­ra­pe­u­tu tre­ba odvo­ji­ti i vrije­me i no­vac. Naj­če­šće im oni tra­že sa­vjet ka­ko da uklo­ne kon­kret­ne pre­pre­ke ka ostva­re­nju ci­lja, da lak­še do­ne­su va­žne od­lu­ke ili se po­mi­re s part­ne­rom, ali i ka­ko da se su­o­če s iza­zo­vi­ma sva­ko­dne­vi­ce.

Naj­če­šće, po ana­li­za­ma na­ših psi­ho­lo­ga, mla­di tra­že na­čin ka­ko da se su­o­če sa stre­som, če­sto iza­zva­nim pro­ble­mi­ma u ško­li i na fa­kul­te­tu, od­ra­sli s pro­ble­mi­ma na po­slu. U stva­ri, ne­ma­ju sa­mo­po­u­zda­nje i tra­že na­čin ka­ko da raz­vi­ju sa­mo­po­što­va­nje. Ne­rijet­ko, me­đu­tim, za­tra­že i sa­vjet ka­ko da rije­še ne­ku te­ško­ću na po­slu, naj­če­šće je to kon­flikt sa še­fom ili s ko­le­gom, ali i sa­vjet ko­me da se u fir­mi ili van nje obra­te.

Kon­tro­la emo­ci­ja
Ka­ko ka­že psi­ho­log Ire­na Ver­ner, kon­tro­la emo­ci­ja je uglav­nom pro­blem onih ko­ji se obra­te za po­moć, jer ka­da ona ne po­sto­ji na­sta­ju ve­ći pro­ble­mi. Ne sa­mo na po­slu već če­sto i u part­ner­skim od­no­si­ma, ko­ji su, ta­ko­đe, čest raz­log za obra­ća­nje psi­ho­lo­gu.

„Kod mla­dih, uzrok su i raz­voj­ne kri­ze i ne­do­sta­tak is­ku­stva u do­no­še­nju od­sud­nih od­lu­ka, što pro­u­zro­ku­je ner­vo­zu, če­sto i ne­sa­ni­cu, a sa­mim tim i hro­ni­čan umor, što su naj­če­šći zna­ci da tre­ba da tra­že po­moć struč­nja­ka. A na­ro­či­to ako su od­jed­nom za­bo­rav­ni, te­ško pam­te ili uče i mije­nja­ju ras­po­lo­že­nje, po­go­to­vo ako ima­ju su­i­cid­ne mi­sli”, do­da­je ona.

Gu­bi­ci bli­skih oso­ba, ali i ma­te­ri­jal­nih sta­tu­sa če­sto iza­zi­va­ju tu­go­va­nje i de­pre­si­ju, ka­že, ko­ji su još je­dan raz­log da se oni kod ko­jih ova po­ja­va kon­stant­no tra­je, obra­te psi­ho­lo­gu. Ali, psi­ho­log mo­že po­mo­ći u sa­vje­tu i ka­ko da da­nas otu­đe­ni lju­di stek­nu neo­p­hod­nu ko­mu­ni­ka­tiv­nost i lak­še rje­ša­va­ju pro­ble­me sva­ko­dne­vi­ce, umje­sto da di­le­me za­dr­ža­va­ju u se­bi i op­te­re­ću­ju svo­ju svijest.

„Čak iako ima­mo ka­pa­ci­tet za bor­bu sa stre­som, uvijek mo­že­mo na­u­či­ti no­ve i efi­ka­sni­je teh­ni­ke za bor­bu s ovom simp­to­ma­tič­nom po­ja­vom mo­der­nog do­ba. Ako pre­po­zna­je­te da se su­o­ča­va­te sa ne­čim što vam te­ško pa­da i či­ni vam se da pre­va­zi­la­zi mje­re va­ših sna­ga, i zbog se­be i po­ro­di­ce, a i oko­li­ne, naj­be­zbol­ni­je je da po­tra­ži­te po­moć. Jer, ko­li­ko god bi­lo ne­kom ne­zgod­no da to pri­zna i obra­ti se, ni­je­dan pro­blem ni­je ne­va­žan i pre­ma­li”, upo­zo­ra­va.

Ka­ko ka­že, psi­ho­te­ra­pi­ja se ve­li­kom br­zi­nom raz­vi­ja po­sljed­njih de­ce­ni­ja, što je do­nije­lo i no­ve na­či­ne nje­nog funk­ci­o­ni­sa­nja. Po­slije du­ge isto­ri­je pro­fe­si­o­nal­ne po­je­di­nač­ne psi­ho­te­ra­pi­je i osni­va­nja grup­ne, ko­ja se naj­če­šće pri­mje­nju­je u od­vi­ka­va­nju od al­ko­ho­li­zma, kao i no­vih pra­va­ca kao što su po­ro­dič­na, art ili kon­struk­ti­vi­stič­ka te­ra­pi­ja – na­sta­la je u no­vo do­ba era laj­fko­u­čin­ga. To su sa­vjet­ni­ci, ko­ji uglav­nom ni­su kla­sič­no kva­li­fi­ko­va­ni za ba­vlje­nje psi­ho­te­ra­pi­jom i od­lu­ču­ju se za po­moć­ne me­to­de i pro­fe­si­je za ko­je je, ta­ko­đe, po­treb­na edu­ka­ci­ja od go­di­nu ili dvije. Oni mo­gu da bu­du pra­vi iz­vor po­dr­ške, u za­vi­sno­sti od slu­ča­ja, tj. pro­ble­ma, kao i od nji­ho­vog is­ku­stva i teh­ni­ka, ali se zna da se oni ne ba­ve lije­če­njem, već ra­de sa zdra­vim oso­ba­ma.

U go­di­na­ma za na­ma na­ro­či­to po­pu­lar­ne po­sta­le su on­lajn se­an­se, za ko­je, upo­zo­ra­va na­ša sa­go­vor­ni­ca, va­lja na­pra­vi­ti do­bar oda­bir struč­nja­ka i pro­cije­ni­ti nje­go­vo zna­nje. Eru on­lajn se­an­si, me­đu­tim, da­nas po­slije ko­ro­ne nad­vla­da­va sve po­pu­lar­ni­je do­pi­sno sa­vje­to­va­nje. „To je ino­va­tiv­ni ob­lik psi­ho­te­ra­pij­skog i sa­vje­to­dav­nog ra­da ko­ji se od­vi­ja pu­tem pi­sa­ne ko­mu­ni­ka­ci­je, od­no­sno imej­la”, ob­ja­šnja­va.

Od­go­vor se či­ta na mi­ru i vi­še pu­ta
Umje­sto da se su­sret­nu s psi­ho­te­ra­pe­u­tom li­cem u li­ce, mno­gi­ma je da­nas iz ra­znih raz­lo­ga lak­še da se obra­te pi­sa­nim po­ru­ka­ma, naj­če­šće imej­lo­vi­ma. Osim pred­ra­su­da, mo­ti­vi su i da­lji­na, tro­ško­vi i pre­voz. Na­ro­či­to što sa­vjet­ni­ku mo­že da se po­ša­lje po­ru­ka u bi­lo ko­je do­ba da­na, a od­go­vor se do­bi­je u ne­kom od­re­đe­nom, sva­ka­ko kra­ćem ro­ku. Ta­ko­đe, mno­gi­ma od­go­va­ra što od­go­vor ili sa­vjet mo­gu da pro­či­ta­ju ka­da im od­go­va­ra – na mi­ru, u ti­ši­ni i vi­še pu­ta.

„Va­žno je da zna­ju da kao tra­di­ci­o­nal­ni ob­lik psi­ho­te­ra­pi­je, do­pi­sno sa­vje­to­va­nje pod­ra­zu­mije­va po­vjer­lji­vost i si­gur­nost in­for­ma­ci­ja ko­je da­ju te­ra­pe­u­tu. Na­ro­či­to je ko­ri­sno za lju­de ko­ji se uvijek prije opre­dije­le za pi­sa­nu ko­mu­ni­ka­ci­ju, ali i za one ko­ji sma­tra­ju da im me­to­da ’tet a tet’ ogra­ni­ča­va pri­stup psi­ho­lo­gu. Od­go­va­ra naj­vi­še sa­vre­me­nom rad­nom čo­vje­ku ko­ji ima gust ras­po­red oba­ve­za. Ipak, svom pro­ble­mu mo­ra da se po­sve­ti”, ka­že sa­go­vor­ni­ca.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније