B.Bu. [ Klix.ba ]

Istraživanje: Koliko smo biološki stari?

Naravno da svako zna koliko je star i koliko ima godina, ali „biološka starost” je nešto drugo i uz nekoliko jednostavnih trikova možete značajno da se podmladite.

Škripanje u koljenu čim ustanete ili povremeni trenutak rasijanosti mogu vas natjerati da odmahnete glavom i pomislite- koliko brzo vrijeme prolazi. Znate, svakako koliko ste oduvali svjećica, ali koncept biološke starosti je novija perspektiva koja definiše da li je vaša fiziologija adekvatna. A ono što je možda najzanimljivije jeste da na biološku starost mogu uticati stil života i okruženje. Kao jedan primjer, studija iz novembra 2023. godine otkrila je da naše osobine ličnosti i pogled na život igraju ključnu ulogu u procesu biološkog starenja. Studija je otkrila da negativne karakteristike, poput neuroticizma, mogu povećati rizik od demencije, dok pozitivne osobine poput opšteg zadovoljstva životom mogu zaštititi od kognitivnog pada.

Proces starenja utiče na veličinu mozga, protok krvi i kognitivne funkcije. Semjuel Matis, vanredni profesor na odjeljenju za porodičnu medicinu na Medicinskom odjeljenju Univerziteta u Teksasu, objašnjava da, za razliku od drugih organa, mozak ne regeneriše neurone. To čini svaki neuron izuzetno vrijednim, a svako oštećenje ili smanjen protok krvi može dovesti do njihovog gubitka. To se može manifestovati kao smanjenje veličine mozga i blagi kognitivni pad. Faktori poput traume, neadekvatnog protoka krvi, nezdravih načina života poput pušenja, loše ishrane i prekomjerne upotrebe alkohola ili droga mogu pogoršati ovaj pad. Pored toga, nedostatak mentalne stimulacije i hronični stres takođe negativno doprinose zdravlju mozga. Međutim, dr Matis kaže da možemo poboljšati proces starenja mozga. Neke navike mogu se suprotstaviti štetnim rizicima starenja mozga. Njegova preporuka, prenosi magazin Helti, su kvalitetan san, slagalice i čitanje, poboljšana ishrana i izbjegavanje štetnih supstanci poput duvana i prekomjernog alkohola.

Nataša Bhujan, član Američke akademije porodičnih ljekara sa sjedištem u Finiksu, navela je da kako starimo, naše oči prolaze kroz mnoge promjene koje utiču na naš vid, javljaju se promjene poput katarakte, makularne degeneracije i glaukoma. Da bi se borila protiv ovih promjena, ona ističe preventivne mjere, kao što je „nošenje sunčanih naočara radi zaštite od UV zračenja i izbjegavanje pušenja”. Pored toga, ishrana bogata povrćem – posebno tamnim, lisnatim zelenilom – može održati zdravlje očiju.

Prema medicini Džons Hopkins, presbiakuzis – stanje poznato kao gubitak sluha povezan sa starenjem – je čest problem koji pogađa jednu od tri odrasle osobe starije od 65 godina. Često je promjena sluha postepena, što je čini teško primjetnom u početku.

Na spisku promjena koje dolaze sa godinama je i stanje srca.

„Starost srca je način da razumijete rizik od srčanog ili moždanog udara”, kaže dr Francisko Lopez-Himenez, kardiolog u klinici Majo, ističući da faktori poput starosti, krvnog pritiska, nivoa holesterola, ishrane, vježbanja i navika pušenja mogu da promijene tok vašeg života. Međutim, dr Lopez-Himenez ističe:

„Ako ste kao većina Amerikanaca, vaša srčana starost je starija od vaše stvarne starosti.“

Starenje utiče i na gastrodigestivni trakt, posebno na pokretljivost - kretanje jednjaka, crijeva i debelog crijeva.

„Kako starimo, gubimo neke od resica u gastrointestinalnom traktu koji pomažu u varenju i apsorpciji, kao i slabljenje zidova crijeva“, napominje dr Lopez-Himenez objašnjavajući da je najbolji načini da pomognemo u poboljšanju našeg gastrointestinalnog trakta da imamo kvalitetnu ishranu i vježbanje.

A tu su i kosti, a dr Hoakin Sančez-Sotelo, ortopedski hirurg klinike Majo, objašnjava da, iako je gubitak hrskavice uobičajen sa starenjem, ne mora nužno dovesti do zamjene zgloba.

„Gubitak zglobne hrskavice je suština onoga što se naziva osteoartritis“, navodi.

Srećom, dr Sančez-Sotelo nudi proaktivne mjere za očuvanje zglobova.

„Morate da vježbate u razumnim granicama“, savjetuje on, ističući važnost održavanja jakih mišića oko zglobova kako biste smanjili njihovo opterećenje. Takođe naglašava značaj normalne, zdrave težine, jer gojaznost može opteretiti zglobove. Dovodeći u pitanje staro shvatanje da je bol u zglobovima neizbježan aspekt starenja, on naglašava:

„U prošlosti su stariji ljudi jednostavno prihvatali bol u zglobovima. Sada ljudi žive duže i žele da ostanu aktivni kako stare. Nismo svi predodređeni za zamjenu zgloba. Postoje neki ljudi u osamdesetim i devedesetim godinama koji imaju odlične zglobove.“

I ono gdje je najvidljiviji protok vremena je koža- proces starenja vidljivo utiče na kožu, najveći organ koji gubi elastičnost, što uzrokuje pojavu opuštanja ili bora. Da biste spriječili ove znake starenja, ključ za sprječavanje starenja kože je zaštita kože od sunca nošenjem kreme za sunčanje ili bilo koje zaštite od sunca, poput šešira ili dugih rukava.

A kada se uzmu u obzir svi faktori, za obrtanje sata i manju biološku starost potrebno je biti dosljedan i postepenim promjenama treba ići ka boljim navikama. Prihvatanje jedne pozitivne promjene načina života u isto vrijeme može zamijeniti starije, manje zdrave navike novim, korisnim. Fokus treba da bude na njegovanju, ali i ishrani zdravom hranom, redovnoj fizičkoj aktivnosti, davanju prioriteta kvalitetnom snu i njegovanju zdravih odnosa sa drugima.