- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
16. 05. 2025.
11:15 >> 11:15
Čitaj mi:
PRONALASCI
Hljeb iz drevnog Egipta
Hljeb je vjerovatno najpopularnija namirnica koja se konzumira u svim djelovima svijeta.
Hljeb je vjerovatno najpopularnija namirnica koja se svakodnevno koristi u ishrani na svim kontinentima naše planete. Teško je zamisliti obrok bez hljeba, a zahvaljujući modernoj tehnologiji i vještim pekarskim rukama danas postoji na hiljade vrsta pečenog hljebnog tijesta.
Prvi pekari, prema nekim istorijskim podacima, bili su drevni Egipćani. Oni su, po svemu sudeći, poznavali vještinu pravljenja hljeba još oko 3000. godine prije nove ere. Ukusno hljebno tijesto Egipćani su mijesili uz pomoć kvasca, a ova namirnica je bila obavezna na svečanim trpezama faraona, ali i u svakodnevnoj ishrani običnih ljudi.
Komadi prastarog, skamenjenog hljeba pronalaženi su, zajedno sa zlatom i drugim vrijednostima, prilikom arheoloških iskopavanja u egipatskim grobnicama, što dovoljno govori o velikom značaju koji su Egipćani pridavali ovoj namirnici.
I stari Jevreji bili su takođe pravi majstori u pravljenju hljeba. Oni su, međutim, mijesili hljebno tijesto bez kvasca, pa je pečeni hljeb bio u tankim listovima. Kulinarske majstorije Egipćana i Jevreja prenošene su u okolne zemlje, a zatim, najčešće putem trgovine, i u udaljenije države. Pekari u drugim zemljama učili su vještinu pravljenja hljeba, ali i otkrivali tajne kako da poboljšaju ukus i uljepšaju izgled ove namirnice.
Dug niz vjekova hljeb je pripreman isključivo ručno i pečen je u posebnim pećima, a pekare su bile poznate po posebnim oblicima hljebnog tijesta. U vijeku iza nas počela je i masovna proizvodnja hljeba u posebnim pogonima, što je pojeftinilo njegovu cijenu, ali i uticalo na ukus ove namirnice.
Otkrićem novih vrsta brašna, poput integralnog, pirinčanog, ražanog i drugih, pekari su se oprobali u pravljenju različitih vrsta hljeba, pa danas postoji na hiljade vrsta peciva koje se razlikuju po sastojcima i ukusu. Inače, mnogobrojne zemlje u svijetu čuvene su po svojim načinima pravljenja hljeba. Tako je, na primjer, Meksiko poznat širom planete po svojim tortiljama, francuski hljeb je tražen na svim kontinentima, Škotska je čuvena po svojim pogačama, a u Švedskoj je najtraženiji prepečeni hljeb od raži.
Коментари0
Остави коментар