- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
17. 03. 2025.
09:15 >> 09:15
Čitaj mi:
SAVJETI STRUČNJAKA
Kako da se oslobodite "prinudnih misli" i rituala
Uloga prisilnih radnji je da pomogne osobi da trenutno smanji anksioznost i tako je drži pod kontrolom, ali bez suočavanja sa strahovima nema ni oslobađanja od njih.
U svakoj sekundi čovjek na nešto pomisli, nekada s razlogom a nekada i ne. Pravimo planove, okupirani smo svakodnevnim aktivnostima, mnogo toga i ne registrujemo. Nauka kaže da svako od nas u budnom i svjesnom stanju ima više od dvije hiljade misli na sat. Mozak ima sposobnost da najveći dio nepotrebnih misli odbaci, ali problem nastaje kada ove beznačajne misli počnu da se ponavljaju i nameću.
Tipičan primjer, ističe se u psihološkoj praksi, jeste strah od zaraze. Sasvim je normalno da vodimo računa da štetne materije ne dospiju u naše tijelo, ali sigurno se nećemo zbog toga tuširati 10 puta na dan.
Brojanje predmeta, pranje ruku
U prisilne radnje spadaju i prekomjerno pranje ruku, pretjerano čišćenje, brojanje predmeta, izbjegavanje nekih mjesta, stalno provjeravanje vrata, šporeta i slično.
Zašto se ove aktivnosti smatraju prisilnim radnjama?
– Osoba koja slijedi ove rituale ima osjećaj unutrašnje prisile da ih uporno obavlja. Iako ti rituali i samoj osobi izgledaju besmisleno i nelogično, ona ipak osjeća snažnu potrebu da ih upražnjava – kaže psiholog dr Vladimir Mišić.
On objašnjava da osnovni razlog tih radnji nije njihov sadržaj već funkcija.
– Funkcija prisilnih radnji jeste da skrene pažnju sa anksioznosti i pomogne osobi da trenutno smanji anksioznost i tako je drži pod kontrolom. Iluzija je da se anksioznost može kontrolisati na taj način, ali osoba vjeruje da može, jer osjeća trenutno olakšanje i nadu da će anksioznost nestati, zato tako uporno sporovodi rituale –– objašnjava naš sagovornik.
Prisilne radnje su rituali koje upražnjavaju osobe koje imaju takozvani opsesivno-kompulsivni poremećaj. Suština ovog poremećaja je u izbjegavanju osobe da se suoči sa sopstvenim strahovima, jer je to put da ih se oslobodi. To se može prevazići, uz dosta rada i upornosti. Prvo takva osoba treba da nauči da napravi distancu u odnosu na iracionalne opsesivne misli, da ne pridaje mislima magijski značaj i da prekine da upražnjava prisilne rituale.
– Takva osoba treba da nauči da ne izbjegava negativna osjećanja, odnosno da ih toleriše – ističe dr Mišić.
Ako bi osoba svjesno i namjerno prestala da upražnjava rituale, anksiznost bi se pojačala, a to je upravo ono čega se ona najviše plaši – suočavanja s neprijatnim osjećanjima koje potiskuje, od kojih bježi.
Strah dođe i prođe
Često to može biti bijes prema nekoj bliskoj osobi, osjećaj krivice, stid i slično.
– Jedini način da osoba prevaziđe iracionalne strahove je da se suoči s njima. To znači da se osoba prepusti strahu, ne opire mu se, pusti da strah dođe i prođe. Da bi to osoba učinila, mora se distancirati od iracionalnih misli koje kada je preplave ne umije da kontroliše. Da bi oni koji pate od ovih poremećaja lakše prebrodili iracionalna osjećanja najbolje je ipak da se posavjetuju s psihologom, mada postoje i programi samopomoći koji mogu biti djelotvorni – navodi dr Vladimir Mišić.
Stani, ne moraš to da radiš
Kada osjetite potrebu da uradite neki ritual koji ste do sada mnogo puta radili, recite sebi: „Stani, ne moram ovo da radim sada, spreman sam da se suočim sa strahom i da ga istolerišem sada, ne moram više da bježim od straha!”
Vratite pažnju na sadašnji momenat, napravite razliku između mašte i realnosti.
Usmjerite pažnju na osjećaj straha u tijelu i prepustite mu se skroz bez opiranja.
Fokusirajte se na disanje, primijenite na primjer tehniku disanja stomakom kako biste smanjili anksioznost.
Govorite sebi: sada osjećam iracionalni strah, to nije opasno, nisam u opasnosti, ne gubim kontrolu, samo se prepuštam iracionalnom strahu, ne moram da ga kontrolišem jer je to samo osjećanje, neprijatno je ali ja to mogu da tolerišem sada u ovom momentu.
Recite sebi: Ja nisam ovaj strah, strah je samo osjećanje i nije odraz mog identiteta, mojih želja, ovaj strah se bazira na imaginaciji, mašti.
Sačekajte da strah prođe skroz.
Ponovite sve ove korake svaki put kada osjetite potrebu za nekim ritualom.
Коментари0
Остави коментар